Marijo Spajić, predstavnik naše udruge, sudjelovao na Danima arhitekata 5.3. // Restart – povratak ishodištima, u organizaciji Hrvatske komore arhitekata. U suradnji s gospodinom Miroslavom Kovačem predstavljao je strateški plan zelene infrastrukture Sesveta te viziju razvoja agrikulturnog krajobraza u kontekstu prostornog planiranja.

Prezentirane su Krajobrazne vrijednosti i potencijali kao polazište za razvoj održivih ruralnih prostora na primjeru krajobraza Sesvetskog prigorja. Tijekom prezentacije istaknuto je da je ključ uspjeha strategija pomoć u krizi uključenost aktera u prostoru u donošenju odluka, životne potrebe stanovništva, stručna i politička podrška i praktična primjena već izrađenog dokumenta „dokument u dokumentu“.

Potkraj lipnja djelatnici Hrvatskih šuma otkrili su ilegalno odbačeni građevinski otpad te divlju sječu u državnoj šumi Črnovčak kod Sesvetskog Kraljevca, što je područje Grada Zagreba. Članovi udruge Zelene i plave Sesvete upozoravaju kako država do danas nije uspjela natjerati počinitelje da na zakonit način zbrinu taj otpad i plate kaznu.

Više o reportaži na sljedećoj poveznici: https://www.facebook.com/watch/?v=388449283003703

Pokojni gradonačelnik svojedobno je pompozno najavio izgradnju Hrama borilačkih sportova na mjestu nekadašnjeg sportsko-rekreacijskog centra Luka. Za izradu projekta potrošeno je više stotina tisuća kuna, u nadi da se smire strastveni odnosi ključnih aktera. Potom su završili izbori, a slike predimenzioniranih građevina smještene su na sigurno mjesto – tamo gdje se nikada više neće iščupati iz ladice. Planet je srušen, šljunak zbrinut, ništa nije sagrađeno godinama, a djeca ostala bez mjesta za igru. Nažalost, već su naučila da se više nemaju gdje igrati. Ionako su im sva igrališta popapala gladna i gramziva usta sesvetskih velikana. Neka plate ako hoće lupati loptu.

http://www.sesvete-danas.hr/vijesti/bandic-jutros-u-sesvetama-obecao-uskoro-sportsko-rekreacijski-centar-sesvete-3847

Na velike projekte i velike najave zaboravio je čak i čuveni višemandatni predsjednik Vijeća gradske četvrti Sesvete, gospodin Stjepan Kezerić, kada je tijekom posljednjeg mandata  u program komunalnih akcija uvrstio projektiranje igrališta za potrebe osnovne škole Luka. Ničeg drugog… Na gradskoj čestici od 26.774  kvadratna metra .”Vrlo pažljivo se birao smještaj nove lokacije igrališta, tako da se zadovolji blizina školi.”, reče stručno gospodin Kezerić tijekom posljednjeg vijeća. Strateg, planer, upravitelj, predsjednik! Naširoko ponajviše poznat po grandioznoj koncertnoj dvorani u Kašini. Muzikolog! Onda se začudno sablaznite kada vidite da je projektni program izvadak iz Geoportala s crvenom flekom.

Govorio je svojedobno gospodin Kezerić i o zlim jezicima koji šire laži o stvarnom stanju stvari iza dvorane Gimnazije. Čvrstom rukom pravednika odlučio je gradonačelnik da će se parkiralište za Gimnaziju graditi prema građevinskoj dozvoli stadiona! Mislim da sami možete posvjedočiti razvoju događanja na  livadi iza škole. Čemerne rupe i još čemernija brda stoje mjesecima, jer je sve išlo po propisima. Barem će se djeca na zimu imati gdje sanjkati i klizati, ako u međuvremenu sve ne zaraste u šikaru.

Međutim, unatoč tome što nas je napustio pokojni gradonačelnik, ne znači da su se zaustavile njegove politike. Provođenje stihijskih odluka Vijeća gradske četvrti Sesvete se nastavlja u istom tonu. Začudo, nisu u režiji isključivo članova njegove stranke, već od pomalo neočekivanih aktera! Od onih koji su se svojedobno snažno i glasno protivili upravo ovakvom načinu razmišljanja!

Umjesto da se donese odluka o promišljenom upravljanju jednog od najprepoznatljivijih i najreprezentativnijih sesvetskih prostora, da se isplanira kvalitetne sadržaje, naši vijećnici se odlučuju za dobro poznatu besperspektivnu politiku – daj šta daš i ne pitaj puno… Jer Sesvećani očito ne zaslužuju bolje.

Naši predstavnici vlasti (čast iznimkama) opet dopuštaju uništavanje još jedne livade. Ne da dopuštaju, oni aktivno i svjesno sudjeluju u tome. Zašto bi se sesvetskoj djeci omogućila prilika da imaju neke druge sadržaje, a među kojima može biti uklopljen i projekt navedenog igrališta? Pa da barem mogu sanjati o tome da će se to jednog dana realizirati, pa makar to dočekala tek njihova djeca. Sesvećani su navikli čekati. Mah, imaju Maksimir, neka tamo trče. “To je jako velik krug od 300-400 metara”, reče naš stručnjak s početka priče, misleći na standardizirane mjere elipsoida poznatog i kao “atletska staza”. Isti onaj stručnjak koji je dao izgraditi vježbalište uz Vuger, točno nasred lokacije gdje je nekoć projektom uređenja školskog dvorišta bila predviđena sprinterska staza. No, kako bi on to znao, kada to nije bilo u projektu parkirališta za stadion…

Je li postojala prilika za bolje? Naravno da je moglo bolje, ali za to je ponajprije potrebna odlučnost. Sudeći prema izjavama gospodina Kezerića, u Sesvetama ništa nije moguće. Možda to ipak nije baš sasvim točno, već je u pitanju ipak sposobnost i kapacitet pojedinaca. Projektiranje je smisleni proces, a ovaj saziv vijeća je davno izgubio svoj smisao. U Sesvetama je očito bedasto uopće pomisliti o integrativnom planiranju i projektiranju prostora pa fazno izvoditi sekvence kada se za to ostvare prilike. Vizija dugoročnog razvoja Sesveta je očito znanstvena fantastika, a razmišljanje o mogućnostima povlačenja sredstava iz EU bi nas vjerojatno lansirala u novu duhovnu dimenziju.

Da rezimiram – čestitam svima na ovoj odluci najave uništavanja još jedne livade u Sesvetama. Znate kome se obratiti. Lako je provjeriti tko je glasao za ovu odluku. Vrlo je velika vjerojatnost da je to netko koga ste upravo baš vi izabrali da vas predstavlja u VGČ Sesvete. Ako ste pak stvarno zadovoljni ovom odlukom, zbog vas sam još sretniji!

Autor: Marijo Spajić

Potkraj lipnja djelatnici Hrvatskih šuma otkrili su odbačeni građevni otpad te divlju sječu u državnoj šumi Črnovčak kod Sesvetskog Kraljevca. Članovi udruge Zelene i plave Sesvete upozoravaju kako država do danas nije uspjela natjerati počinitelje da na zakonit način zbrinu taj otpad i plate kaznu. Udruga je odlučila o ovom problemu progovoriti na javnoj televiziji. U nastavku možete pronaći poveznicu na reportažu: https://www.facebook.com/watch/?v=2976119225981276&ref=sharing

Sesvetski Kraljevec počinje se spominjati 1275. godine, kada ga je ugarski kralj Bela IV., zajedno sa okolnim selima (Cerje, Dumovec i Kobiljak) oduzeo plemićima i darovao ga zagrebačkom Gradecu. Kraljevec će ostati pod njegovom vlašću sve do 1434. godine kada ga kralj Žigmund daruje zagrebačkom Kaptolu. Pod Gradecom je bilo bolje jer je Kaptol vrlo brzu uveo nove obveze i veće namete. Kmetovi su pod Kaptolom stenjali narednih pet stoljeća. Kraljevcem je upravljao kanonik , nazivan stibrarius, a kmetovi su nazivani Štibrencima. Turci su 1591. godine poharali Moslavinu i stigli sve do Božjakovine i Kraljevca. Božjakovina je pala u turske ruke, a Kraljevec se obranio. Kaptol je zbog junačkog držanja Štibrenaca u ratu s Turcima kmetovima dao odredjene povlastice. Zahvalnost Kaptola je, naravno, kratko trajala, pa su kmetovima uveli nove namete i tlaku. Podržani od kneza Nikole Zrinskog, novog vlasnika Božjakovine, koji ih je kao dobre ratnike vabio da prijeđu na njegove posjede, Štibrenci su digli 1608. godine poznatu Štibrensku bunu. Prvu od tri. Buna je u krvi ugušena, a glavni puntari su pogubljeni na Kaptolu. Prilikom zadnje bune 1654. godine kraljevska vojska je gotovo do temelja spalila Kraljevec.

Posljednje upamćene bune vezane su uz pokušaj gradskih vlasti da od Kraljevca naprave novi Jakuševec. Prva je bila 1990. neposredno pred prve demokratske izbore, a ostale četiri u mandatu gradonačelnika Bandića – u svakom mandatu po jedna. Sve glavne napade su Kraljevčani odbili. Čim bi nestala glavna prijetnja Kraljevčani bi sa manjom pomnjom pristupali problemu divljih deponija i tzv. Industrijske zone. Agroproteinka i Unija Nova, kao tvrtke koje za područje cijele RH zbrinjavaju životinjski otpad, odnosno staklo, su modernizirale svoje poslovanje i uglavnom ga svele na prihvatljivu i održivu razinu, a kožara Almeria je, hvala Bogu, prestala sa radom, kao i njena ništa bolja talijanska nasljednica kožara Pellis, koja je netragom nestala čim je RH preuzela EU pravne stečevine. Preselila se u BiH. Divlje smetljišne deponije i tvrtke koje „gospodare otpadom“ postaju glavni problem. Ponovno objavljujemo link na kojem na kojem možete vidjeti razmjere problema divljih deponija na području Sesvetskog Kraljevca.

Snimak datira iz 2018. a danas je stanje puno gore nego tada:

Eskalacija se dogadja unatrag dvije godine. Dogadja se liberalizacija dozvola za zbrinjavanje svih vrsta otpada, od opasnih do manje opasnih. Taj prostor je prepoznat kao „siva“, neuredjena zona u kojoj se „mlati laka lova“. Istodobno se dogadja korona, smanjena je mobilnost i mogućnost kontrole. Inspekcijske službe kao da ih i nema, policija zaokupljena svim i svačim. Dogodio se potres u Zagrebu. Nema deponije za odlaganje gradjevinskog otpada. Apsolutno ne funkcionira sustav komunalnih redara. Vrhunac je krize upravljanja gradom Zagrebom. Nova vlast je pritisnuta velikim problemima u gradu, velikim vlastitim obećanjima i još većim očekivanjima gradjana. A najveći problemi i potresi se dogadjaju upravo u sferi gospodarenjem otpada. Ta opća konfuzija i upravljačka dekoncentracija dodatno pogoduju nepravnom i nerijetko kriminalnom ponašanja gradjana ali, ono što je najgore i pravnih subjekata koji su registrirani za obavljanje ove djelatnosti. Dodamo li tome da su Sesvete od svog pridruživanja gradu Zagrebu tretirane kao zadnja rupa na gradskim sviralama, dobivamo potpuni okvir za teški nered koji se, sad već, sustavno producira u Sesvetama. O tome govorimo u ovom tekstu.

Što se, zapravo dogodilo?

U želji da dokumentiramo sva žarišta bespravnog i kriminalnog zatrpavanja Sesveta, pa dakle i Sesvetskog Kraljevca, snimali smo iz zraka postojeću gospodarsku zonu kao glavno žarišne točke nereda u Kraljevcu. U Strojarskoj ulici, na potezu od Unija Nove do Agroproteinke nalazi se desetak tvrtki koje se mahom bave gradjevinom i/ili gospodarenjem otpada, na manje ili više neprihvatljiv način. Snimajući objekte bivše kožare primjetili smo uz sjeveroistočnu ogradu veliku „rupu“ u šumi koja je u vlasništvu Hrvatskih šuma. Obilazak te „crne rupe“ nas je prenerazio. Uz ogradu je u korijenu sasječena šuma na površini od desetak tisuća kvadrata! Sasječena stabla su iz roda hrasta lužnjaka i jasena. Ne može se reći da nije ostao ni kamen na kamenu jer je ta „rupa„ zatrpana sa deset tisuća kubika gradjevinskog materijala. Debljina tog nasipanja je od metar do mjestimice 1,5 metar. Vrh je prekriven nemarno zemljom tako da mjestimice vire komadi betona, asfalta i komunalnog otpada. Ta crna rupa, ta oaza bezumlja, je uokvirena stablima, ne zbog milosrdja onih koji su počinili taj zločin prema „prirodi i društvu“, nego zato da to zlodjelo bude što manje vidljivo slučajnom namjerniku. Ta stabla su se u medjuvremenu uglavnom sasušila ili su pak u završnom stadiju sušenja.Strašnije od samog zlodjela je način na koji je to izvedeno. Čisti beskrupulozni zločin sa umišljajem. Naime, toj oazi bezumlja, toj, crnoj rupi, moguće je pristupiti samo pješačenjem kroz šumu. Gradjevinski strojevi mogu pristupiti toj lokaciji samo kroz ogradu kojim je ogradjen objekt bivše, u Kraljevcu po zlu upamćene, kožare Almerie.

Sadašnji vlasnik tog kompleksa je zagrebačka tvrtka Energo tehna, u vlasništvu Josipa i Milke Bošnjak, a oni su ujedno i članovi uprave društva. U ogromnom kompleksu je smješteno nekoliko tvrtki. Samo su tri istaknute na ogradi. Druge to iz nekog razloga nisu učinile. Jedna od njih je i Gajeta d.o.o. koja je registrirana za zbrinjavanje opasnog medicinskog otpada, ali na ogradi nema njenog imena. Druga je Kemis termoclean, takodjer registrirana za gospodarenje opasnim otpadom. Treća je poznata veledrogerija Medika. Beskrupuloznost kojom je ovo zlodjelo izvedeno daje nam za pravo da se zapitamo je li ono što je vidljivo na površini samo pokrivka za ono što ne vidimo na dnu. To pitanje je tim opravdanije što Kraljevcem već dulje vrijeme kruže priče o čudnim „vatrama Ivanjskim“ koje se noću pale u krugu ovog objekta i donose neki od smradova neorganskog podrijetla na koje dosad nismo navikli. Kako se na pružnom prijelazu čeka i po petnaest minuta, ljudi svašta gledaju, svašta vide i svašta nanjuše. Teški strojevi kojima sodomizirana šuma i kamioni kojima su posječena stabla izvezena (svaku priliku za zaradu treba iskoristiti!), ušli su i izišli kroz ogradu najmodavca Energo tehne. Isto tako i kamioni u kojima je dovezen gradjevinski i tko zna kakav još otpad. Da je tome tako svjedoči i povijesni prikaz Google Mapsa na kojem se jasno vidi maknuta ograda. O tome svjedoče i tragovi teških gradjevinskih strojeva koji iz oaze zla vode preko betonskog praga u dvorišni krug Energo tehne. O tome svjedoči i to da je ograda koja je uklanjana još uvijek utvrdjena žicom. Toliko su bahati i beskrupulozni i uvjereni u nepostojanje i nefunkcioniranje pravne države da se nisu potrudili niti tragove tog zlodjela prikriti.

Tko je sodomizirao državnu šumu u gospodarskoj jedinici Črnovšćak?

Zlo se dogadjalo ovog proljeća. Počinitelji, (vjerojatnije dio počinitelja? jer prije će biti da se radi o udruženom zločinačkom poduhvatu), su zatečeni pri izvršenju zla. Radnici hrvatskih šuma su u lipnju ove godine zatekli ogromne bagere kako predano razgrću i zagrću otpad. Vidjeli su da ulaze i izlaze iz kruga Energo tehne. Strojevi i ljudi pripadaju tvrtki neobična imena A plus IZGRADNJA d.o.o. Vlasnika Dražena Šimunca. Adresa Strojarska 3, Sesvetski Kraljevec. Cijela operacija zasigurno nije mogla proteći bez znanja a vjerojatno i suglasnosti vlasnika i članova uprave Energo tehne – Josipa i Milke Bošnjak.

Ne vjerujemo da bi se itko usudio bez njihovog znanja i suglasnosti, prijeći preko njihovog vlasništva, sasjeći desetak tisuća kvadrata šume u državnom vlasništvu, koja graniči sa njima, izvesti sasječenu šumu, i potom navesti desetak tisuća kubika gradjevinskog i tko zna kakvog još otpada preko njihovog posjeda. Pa to je čista perverzija. To može učiniti samo bolestan um, ili hladno proračunat (opet bolestan) um koji je siguran u svoje zaledje, siguran da je Hrvatska odvratna baruština kojom samo krokodili gospodare. U kojoj nema ni Boga ni pravde. Da inspekcija ne postoji, to već odavna znademo.Strašno je da su Hrvatske šume ovaj zločin prijavile u lipnju mjesecu, a da ništa nije učinjeno. Strašno je da su nakon našeg poziva ponovile ponovno prijave policiji i državnom inspektoratu. Strašno je da još nikom nije falila niti dlaka s glave.

Umjesto zaključka

Nadam se da Vam je sad jasno zašto onaj dugi povijesni uvod o Sesvetskom Kraljevcu. Kad nema snažne pravne države, kad nema progona i nemilosrdnog kažnjavanja, kad nema ni Boga (oprosti Bože nisam mislio na Tebe! To je više figurativno!) ni pravde, a kamo li inspekcije, kad se policija bavi istraživanjem kako je tko koga kako pozdravio – onda je jasno da se nema tko baviti ovakvim zločinom protiv prirode i društva. Onda je vrijeme za Štibrensku bunu.U Sesvetama, prostorno najvećoj gradskoj četvrti, najmnogoljudnijoj četvrti sa najmladjim stanovništvom, nemamo centralni trg, nemamo nijedan park, naselja su udaljena 2 km nemaju vodu, plin, kanalizaciju, imamo samo jednu pružnu denivelaciju… pa nekako je logično da razni krimosi pomisle: pa ja sam tu Bog! Mogu što hoću. Hoću sve. Sad i odmah.

Kad na lokalnoj razini nismo u stanju do kraja konstituirati vlast (nisu u stanju izabrati potpredsjednika VGČ), jer oni koji su se natjecali za vlast nisu željeli preuzeti je, oni koji su je htjeli preuzeti nisu mogli jer nitko nije htio sa njima. Na kraju su je preuzeli oni koji joj se nisu ni u snu nadali.I samo da znadete, ovo nije kraj Kraljevečke priče. Ovo je sraman prikaz državne nemoći. Nezainteresiranosti? Jada. Tvrtke iz Strojarske od 3 do 9 su već redom metastazirale iz svojih dvorišta, šire se bezbolno na državnu zemlju, ali zasipavaju i privatne šume, i ne zakriljuju se više više šumom. Osjećaju se sigurno i pokazuju svoje zmijske noge. Jednostavnije je, brže i jeftinije istovariti otpad na put. Koga briga što vlasnici ne mogu do svojih posjeda. Ionako znaju da inspekcije u Hrvatskoj nema. Pitamo se što li će biti, ako jednom, možda, nekad, ikad krene obnova u Zagrebu, a deponije nema. Gdje će završiti sav taj materijal. Razmislite. Nemojte žuriti s odgovorom.Zato je važno znati da su u prošlosti Kraljevčani zaustaviti Turce, zaustavili Jakuševec u Kraljevcu, mogu i ovu bagru koja nam život pretvara u smeće. Došlo je vrijeme za nove Štibrenske bune.

Kraljevčanin, rock pjesnik, Jura Stublić je pjevao: Moj dom je dolje u predgrađu, od centra prema zapadu,tamo gdje sunce sja,gdje sunce sja samo kad zalazi.Znao je Jura, naravno, da smo mi Zagrebu daleki bliski Istok. A divljim zapadom tek postajemo. Jer tamo sunce sja samo kad zalazi.

Mještane Dumovca prošle je u subotu 5. lipnja uznemirio prizor u potoku Črnec koji teče kroz središte mjesta. Žarkocrvena boja vode izazvala je strah i nesigurnost, a stariji stanovnici tvrde – ovo nije prvi incident onečišćenja potoka. Udruga je u suradnji s mještanima gostovala u emisiji Zagrebačka panorama te ukazale na probleme ovog područja. Više o reportaži na poveznici: https://fb.watch/9144H3RcWe/

Kada govorimo o terapijskim vrtovima, jedno od prvih pitanja koje se postavlja je – što je uopće terapijski vrt? S obzirom na to da je sesvetski terapijski vrt jedan od prvih u Republici Hrvatskoj, potpuno je razumljivo da se veći dio populacije nije susreo s ovim pojmom. Stoga ćemo nastojati opisati načelne funkcije terapijskog vrta i na koji način će sesvetski terapijski vrt doprinijeti lokalnoj zajednici.

Terapijski vrtovi su ozelenjeni prostori koji imaju funkciju terapijskog djelovanja na njegove korisnike. Oni se mogu vezati uz pojedine institucije, poput psihijatrijskih bolnica, centara za osobe s različitim oblicima poremećaja ili ustanova za osobe s invaliditetom (slabovidne i slijepe osobe, osobe u kolicima i sl.)

Cilj terapijskih vrtova je stvoriti prostore, elemente i aktivnosti koje će poboljšati zdravlje skupina korisnika sa specifičnim potrebama. To može uključiti tjelesnu ili kognitivnu rehabilitaciju, prostore za socijalnu interakciju za osobe koje pate od socijalnih fobija ili antisocijalnog ponašanja, osobe koje pate od gubitka pamćenja, PTSPa, itd. Boravak u terapijskom vrtu smanjuje stres, snižava krvni tlak i broj otkucaja srca, potiče koncentraciju, utječe na smanjenje medikamenata, skraćuje vrijeme provedeno u bolnici i pozitivno utječe na imunološki sustava.

Vrtovi mogu biti specijalizirani za pojedine skupine korisnika. Tako se kod osoba s PTSP-om ili osoba s drugim oblikom psihičkih poremećaja, kojima je potrebna rehabilitacija, stavlja fokus na stvaranje pozitivne i smirujuće okoline. Kod slabovidnih i slijepih osoba, a posebno kod osoba koje tek postaju slabovidne ili slijepe, terapijski vrt može imati edukativnu funkciju, pri čemu se korisnike podučava na načine kretanja u prostoru i razumijevanje okoline u kontroliranim uvjetima (različite teksture ploha, zvukovi).

Sesvetski terapijski vrt primarno će odgovarati na potrebe štićenika centra Mali dom (koji će upravljati vrtom) i drugih ustanova smještenih u Sesvetama, a cilj im je omogućiti bavljenje uzgojnim aktivnostima u sigurnom okruženju. Tako će štićenici imati priliku koristiti uzdginute ili povišene gredice, a unutar vrta će se nalaziti i voćne vrste. Osim uzgojnog aspekta, u vrtu će nalaziti bilje koje se fokusira na senzomotorički aspekt djelovanja vrta na korisnika – mirisi, boje, taktilni osjeti.

Terapijski vrt u Sesvetama imat će polujavni karakter, s obzirom na to da će pojedini dijelovi vrta biti namijenjeni isključivo štićenicima centra Mali dom. Drugi razlog zatvaranja dijela vrta je, nažalost, vandalizam, a koji je široko zastupljen u našoj okolini. Bitno je naglasiti da terapijski vrt nije klasični primjer javnog parka, iako ima parkovne odlike.

Terapijski vrt u Sesvetama nastao je u okviru europskog projekta ProGIreg, sufinanciranog iz sredstava Obzor2020, a koji je udruga Zelene i plave Sesvete ostvarila u suradnji s Gradom Zagrebom (Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo i Gradski ured za Strategijsko planiranje i razvoj Grada), Zavodom za prostorno planiranje te Arhitektonskim fakultetom u Zagrebu. Odluka o izgradnji terapijskog vrta donesena je tijekom tri radionice ko-dizajna koje su provedene tijekom 2018. i 2019. godine u suradnji s brojim lokalnim akterima – predstavnici samouprave i gradskih ureda, udruge i sportski klubovi, manjinske skupine i drugi zainteresirani građani.

S obzirom na to da projekt ProGIreg fokus stavlja na produktivnu zelenu infrastrukturu u post-industrijskim područjima, jedan od ciljeva je uspostava urbanog vrtlarstva. Kako u okvirima Living Lab-a Sesvete imamo već dva postojeća urbana vrta, donesena je odluka o izgradnji terapijskog vrta s elementima urbanog vrtlarstva, čime se odgovorila potreba na oba zahtjeva. Vrt stavlja naglasak na proizvodnju, ali ona nije komercijalnog karaktera, već je imperativ društvena komponenta.

Ovaj projekt za cilj ima započeti transformaciju područja bivše mesne industrije Sljeme iz zapuštene post-industrijske plohe u novo središte Sesveta. Terapijski vrt zasigurno će doprinijeti kvaliteti ponude sadržaja u ovom području, ali i općoj slici prostora. U narednoj fazi realizirat će se ulica koja će izravno povezivati Novi Jelkovec s terapijskim vrtom, a koja će na taj način stvoriti nove spone između novog i starog dijela Sesveta. Kod realizacije tog projekta također će se koristiti elementi rješenja temeljenih na prirodi (Nature Based Solutions), a koji su osnova ovih projekata (kišni vrtovi).

Više o projektu ProGIreg pročitajte na: progireg.eu

Čelnici Grada Zagreba najavili su izgradnju prve faze Branimirove. Posljednji metar ove prilično značajne gradske prometnice napravljen je na prijelazu iz dvadesetog u dvadesetprvo stoljeće, što prilično slikovito govori o promišljanju sesvetskih prometnih prilika na gradskoj razini. Broj stanovnika se u Sesvetama značajno povećao u posljednjih dvadesetak godina, no prometna infrastruktura nije pratila taj rast. Opterećenje sesvetskih prometnica već je postalo notorno poznato, a najava izgradnje nastavka Branimirove već je postala standardna poštapalica prije svakih izbora.

Međutim, čini se da je nakon dvadeset godina konačno došlo vrijeme za otvaranje prvih radova pa tako mjesna samouprava i pojedini pročelnici najavljuju da će već ovog svibnja službeno biti zakopana prva lopata, a da su otkupljene sve čestice unutar koridora prve faze projekta, a koji se odnosi na potez od Zagrebačke do Brestovečke. Kod realizacije prve faze pojavili su se brojni imovinsko-pravni problemi, a koji su primarno bili vezani uz činjenicu da je unutar koridora bilo izgrađeno nekoliko kuća. No, rečeno je da su navedeni problemi riješeni i vjerujemo da će gradnja krenuti. Najavljena gradnja mnogo će značiti za rasterećenje prometa, a uvjeti građenja u ovoj dionici nisu sporni. Branimirova će u ovom dijelu sa zelenim koridorima i pješačko-biciklističkim stazama stvarno stvoriti dojam prave gradske avenije.

Ono što nastavak Branimirove čini spornim je njezin nastavak dalje od Brestovečke, a odnosi se na druge dvije faze realizacije.

Sesvete su bile određene tranzitom od samog početka postojanja, a velike transverzale (Zagrebačka, željeznica, Slavonska, zaobilaznica…) i danas jasno definiraju cjeline u Sesvetama te uvelike utječu na kvalitetu života građana. Prometnice imaju moć da povezuju ljude, ali mogu značajno doprinijeti i njihovom otuđivanju od okoline. Negativan rezultat bi mogla imati i Branimirova, ukoliko se realizira u onom obliku u kojem je zamišljena.

Pozitivan utjecaj realizacije Branimirove na stanje prometa u Sesvetama je neupitan, ukoliko se gleda isključivo iz perspektive rješavanja prometnog kolapsa. No, onda se postavlja pitanje – gradimo li grad za automobile ili za ljude? Ako gradimo za ljude, onda ne smijemo bespogovorno prihvaćati rješenje koje nam se nameće, a koje bi moglo imati dalekosežne posljedice na naš svakodnevni život i doživljaj Sesveta u cjelini.

Branimirova će svojim nastavkom proći kroz šumu i nastaviti dolinom Vuger potoka prema Dubokom jarku. Prema postojećem projektu, kako bi se savladala visinska razlika između Brestja i Gajišća, potrebno je dio Branimirove urezati u brdo, a preko doline Vugera izgraditi nasip visine od sedam metara. Tako jedno od najperspektivnijih i najreprezentativnijih područja u Sesvetama, prema sadašnjem projektu, u dužini od gotovo kilometar i pol, treba odcijepiti i za sva vremena učiniti gotovo neprohodnim.

Da ilustriramo – dio brda koji će se isjeći kod Starog Brestja će se nasuti preko cijele doline. Načinit će se brana, nepremostivi zid prema sjeveru. Osim estetskog i kulturološkog negativnog utjecaja, povlače se pitanja drugih utjecaja: kako će se to odraziti na okoliš, hidrologiju, strujanje vjetrova, rekreaciju? Tu moramo naglasiti da se mi ne protivimo izgradnji Branimirove u njezinom nastavku, ali se protivimo uzdužnoj pregradnji doline između kojih se nalaze dva mala prolaza – jedan za potok, drugi za automobile.

Zbog toga smatramo da je potrebna potpuno revizija druge faze projekta, pogotovo dok je ona isključivo u projektnoj fazi i dok se o njoj može diskutirati. Ukoliko diskusija izostane, posljedice bi mogle biti kobne. Rješenje za ovaj problem je jednostavno – Branimirova bi mogla biti realizirana u obliku vijadukta, a kod usjeka u Brestovači je potrebno osigurati više pješačko-biciklističkih prijelaza kako bi se osigurao kontinuitet u prohodnosti. Branimirova može značiti rasterećenje prometa, ali ne smije postati opterećenje za naš okoliš. Zato pozivamo predstavnike gradske vlasti na dijalog, kako bismo zajednički raspravili o optimalnom rješenju za Sesvete. Ono ne može biti idealno, no može biti razumno.

Udruga Zelene i plave Sesvete je 29. ožujka 2021. godine na svojim stranicama postavila kratki anketni upitnik gdje su svi građani gradske četvrti Sesvete pozvani da odaberu ključna pitanja za koja smatraju prioritetnima u kontekstu budućeg razvoja Sesveta. Pritom je bilo ponuđeno dvadeset mogućih odgovora, za koje su članovi udruge smatrali relevantnima, a ispitanicima je bilo omogućeno dodati vlastite odgovore. Anketni upitnik je trajao do 15. travnja 2021. godine, a do zatvaranja mogućnosti odgovaranja na upitnik sudjelovao je 941 ispitanik. Ovu brojku smatramo relevantnom za okvirni pregled želja stanovnika Sesveta s obzirom na to da govorimo o gotovo 1% sveukupnog stanovništva Sesveta. Upitnik nije ispitivao demografsku sliku sudionika, već je želja bila steći generalnu sliku o potrebama Sesvećana s obzirom na približavanje datuma predstojećih izbora.

Osvrt

S obzirom na odgovore građana, uočljivo je da je jedna od prioritetnih tema zasigurno pitanje prometa. Kao najveći imperativ iskazan je produžetak Branimirove, što vjerojatno proizlazi iz želje za rješavanjem pitanja svakodnevnih gužvi koji opterećuju lokalno stanovništvo. Velik broj stanovnika u produžetku Branimirove vidi rasterećenje lokalnih cesta i mogućnost olakšanog kretanja, što se može povezati s drugim odgovorima koji su vezani uz cestovni, ali i drugi promet.

Uređenje središta Sesveta te smještanje prijeko potrebnih javnih institucija i sadržaja na lokaciji bivše mesne industrije Sljeme ukazuje na želju građana za novim funkcionalnim središtem te potrebom transformacije ovog područja.

Na trećem i četvrtom mjestu nalaze se pitanja vezana uz uređenje javnih prostora, a koje dijeli iznimno mala razlika (gotovo na razini statističke pogreške). Navedena pitanja odnose se na pitanja uređenja zelenih prostora i javno dostupnih i besplatnih rekreacijskih sadržaja. Ova pitanja proizlaze iz potkapacitiranosti javnih sadržaja u Sesvetama te izostanka kvalitetnog uređenja, a nadovezuju se i na pitanje uređenje središta Sesveta.

Na petom mjestu, sa sličnim brojem odgovora kao i prethodna dva pitanja, nalazi se pitanje planiranja. Građani ukazuju na potrebu promjene prostornog plana te generalnog urbanističkog plana u skladu sa suvremenim životnim prilikama.
Na šestom mjestu nalazi se uređenje pješačko-biciklističke infrastrukture, što se ponovno veže uz pitanje prometovanja, ali i pitanje rekreacije i uređenja javnih prostora sukladno paradigmi održivog razvoja.

Na sedmom mjestu nalazi se pitanje kvalitetnijeg javnog prijevoza. Ovdje je potrebno naglasiti da je velik broj ispitanika u vlastitim odgovorima istaknuo probleme javnog prijevoza (npr. probleme autobusnih i tramvajskih linija), ali koji nisu pribrojeni ovom odgovoru. Međutim, iz ovoga je moguće zaključiti da su problemi javnog prijevoza sveprisutni.

Ostala pitanja bila su vezana uz lokalne probleme pojedinih dijelova Sesveta, a koji se primarno održavaju na kvalitetu života stanovnika tog područja – pitanja neriješene kanalizacije, spojne ceste Novi Jelkovec – Centar, obnova ceste Sesvete – Sesvetski Kraljevec i sl.

Kao dodatne odgovore možemo izdvojiti: probleme djelovanja lokalnih vlasti; potreba za povećanjem broja kružnih tokova na križanjima; želja za otvaranje novih obrazovnih institucija; pitanja parkirališta uz željezničke postaje i između zgrada (prijedlozi javnih garaža); pitanja rješavanja drugih zapuštenih industrijskih pogona te njihova transformacija; organizacija javnih događanja te druge komunalne teme.

Moramo istaknuti da rezultati dobiveni ovom anketom u najvećem dijelu koreliraju s projektom Zelene i plave Sesvete, gdje bi donošenje novog sesvetskog GUP-a bio jedan od prioriteta i preduvjeta za održiv razvoj Sesveta. Rješenja ključnih pitanja prema postojećem prostornom planu gotovo su nemoguća i potrebne su suštinske izmjene istog, odnosno donošenje plana nove generacije. Nadamo se da će rezultati ove ankete biti vrlo instruktivni i za sve sudionike aktualnih lokalnih izbora.

Gradska četvrt Sesvete zauzima gotovo četvrtinu površine Zagreba i najveća je u gradu. Sesvete su danas dominantno stambena četvrt, a pokazuju jedan od najvećih prirasta broja stanovnika u Republici Hrvatskoj. Međutim, to značajno povećanje broja stanovnika ne prati prikladan razvoj mjesta, zbog čega su danas sveprisutni brojni problemi s kojima se stanovnici Sesveta svakodnevno moraju suočavati: zagušen promet, zastarjeli sustav javnog prijevoza, neadekvatno uređenje javnih površina, nepostojanje središta naselja te izostanak temeljne infrastrukture u velikom broju naselja gradske četvrti.

Zbog toga se udruga odlučuje na izradu temeljnog dokumenta u kojem su pobrojane gotovo sve teme kojima se udruga bavila i za koje je ponudila rješenja. Udruga Zelene i plave Sesvete je tijekom posljednjih nekoliko godina iznijela brojne inicijative, prijedloge i projekte koje su članovi udruge smatrali ključnima za održivi razvoj Sesveta. Razrađene ideje dodatno su utemeljene na Demografskoj studiji Sesveta, koju je za udrugu izradio doc. dr. sc. Stjepan Šterc, te anketi o mišljenju i stavovima stanovnika Sesveta o kvaliteti javnih površina u Sesvetama.

Ovaj dokument je nastao kao platforma u kojoj su objedinjene i obrazložene sve ideje razvoja gradske četvrti Sesvete s pripadajućim slikovnim prikazima i ilustracijama. Evidentno je da su postojeći službeni planovi i odluke gradskih tijela u raskoraku sa stvarnošću i realnim načinom življenja na području Sesveta, stoga svoje projekte i prijedloge iznosimo kao slobodno dostupan dokument svim zainteresiranim stranama, s ciljem širenja ideje održivog razvoja naselja.

SEKTORSKE PLATFORME

Prostorno planiranje

Prostorni plan Grada Zagreba

Udruga Zelene i plave Sesvete dugi niz godina zagovara promjene u Prostornom planu Grada Zagreba te Generalnom urbanističkom planu, koje smatramo ključnima za održivi razvoj Sesveta.

S jedne strane središnji prostor Sesveta možemo smatrati degradacijom u urbanističkom smislu, no i kao sjajan potencijal i veliki prostorni kapacitet, jer Sesvete i dalje nisu preizgrađene i urbanistički zaokružene. Time se otvara prilika za promišljanje o budućnosti razvoja Sesveta kao istočnog središta Grada Zagreba. Međutim, kako bi se postigao skladan razvoj središta Sesveta, potrebno je izmijeniti prilike u postojećem Prostornom planu jer trenutni Generalni urbanistički plan Sesveta ne pokriva ukupno područje u kojem se predlažu promjene namjene površina. Stoga Udruga Zelene i plave Sesvete iznosi prijedlog Izmjene Prostornog plana Grada Zagreba koje bi neposredno utjecale na uvjete Generalnog urbanističkog plana Sesveta:

• Prenamjena gospodarske zone u mješovitu namjenu, sa središnjim zelenim koridorom, na području između središta Sesveta i Novog Jelkovca;
• Izmjena obuhvata GUP-a uključivanjem nove integralne gospodarske zone Sesvetski Kraljevec (istočno od Dumovca);
• Stvaranje novog gradskog središta na području bivše mesne industrije Sljeme, koje prestaje biti gradskim projektom

Generalni urbanistički plan

Formalno gledajući, južno od pruge i dalje se nalazi gospodarska zona, čija nefunkcionalna realizacija i planski pristup koči urbanistički razvoj Sesveta. Pojedina poduzeća na ovom području odlično posluju, no u sveukupnoj slici možemo primijetiti da je stanje daleko od idealnog. Infrastruktura je zastarjela i neodgovarajuća, a dobrim dijelom ovisi o osobnim inicijativama samih vlasnika zemljišta, što često rezultira partikularnim rješenjima. Ulazak tranzita u središte naselja dodatno uvjetuje probleme za ionako potkapacitirane gradske prometnice.

GUP Sesveta je danas vrlo nefleksibilan plan zbog neprepoznavanja stvarnih životnih potreba današnjeg vremena i zbog rigidnog tumačenja postojeće zakonske regulative. Postojeći GUP je donesen 2003. godine, a nakon donošenja devet puta su izrađivane njegove izmjene i dopune koje pokrivaju uglavnom formalna zakonska usklađivanja ili rješavaju pojedinačne točkaste probleme u prostoru.

Izvorno, GUP iz 2003. godine zapravo nije bio novi GUP već se u njemu nalaze sve strateške prostorne odluke iz 1986. godine iz „Generalnog urbanističkog plana naselja gradskog karaktera Sesveta“ koji je također doživio dvije svoje izmjene i dopune.

GUP je u današnjem kontekstu postao nefleksibilan „provedbeni“ plan umjesto strateškog plana. Udruga se zalaže za fleksibilan plan koji će definirati i štititi javni prostor svim sredstvima, a u cijelom preostalom prostoru dozvoljavati fleksibilna i životu prilagodljiva rješenja u skladu sa zakonskom regulativom i bez potrebe za stalnim izmjenama i dopunama. Uz pomoć Ministarstva prostornog uređenja i gradnje željeli bismo da se donese plan koji brzo i efikasno rješava sva globalna pitanja na terenu. GUP ne odgovara granicama naselja Sesvete, zbog čega proizlaze prostorni problemi na jugu naselja (Sesvetski Kraljevec), a zbog čega je potrebno redefinirati  granicu u skladu s obuhvatom naselja.

Strategija razvoja

Navedena argumentacija o neophodnoj potrebi izrade novog GUP-a Sesveta pokazuje da se izradi novog plana treba pristupiti s kvalitetnim podlogama za izradu plana. Predlažemo da se pripreme kvalitetne podloge za izradu novog GUP-a.

Glavna podloga za donošenje novog plana je strategija razvoja. Smatramo da treba pristupiti izradi strategije razvoja Sesveta koja će provjeriti sve do sada označene iskustvene potrebe promjena.

Slijede napomene o osnovnim analizama koje zajedno čine dokument „Strategija razvoja Sesveta“:

Ekonomska analiza

Razvoj Sesveta mora se bazirati na analitički i statistički dokazanim komparativnom prednostima prostora i ljudi koji žive i rade u prostoru gradske četvrti Sesvete i njegovoj neposrednoj okolici iz susjednih gradskih četvrti.

Demografska analiza

Strategija Sesveta mora se temeljiti na postojećim ljudskim potencijalima kao i izvedbenim akcijskim planovima privlačenja i doseljavanja stanovništva u ovaj prostor. Detaljna i argumentirana analiza demografskih kretanja dokazat će ili opovrgnuti određene potencijale razvoja ili korigirati ih i preusmjeriti ih u pravom smjeru.

Imovinska analiza i komasacija

Kako izrada svakog plana u mnogome ovisi o stanju vlasništva nad nekretninama na terenu, potrebno je izvršiti analizu potencijala prema veličini i vlasništvu nad zemljištima koja najznačajnije mogu doprinijeti razvoja Sesveta.

Na širem području Sesveta potrebna je urbana i poljoprivredna komasacija kao pokretač razvoja, koja uostalom ima i svoje zakonsko uporište. Trenutni oblici čestica značajno koče razvoj i opterećuju ili onemogućuju razvoj prihvatljive infrastrukture.

Razvoj središta – s obje strane pruge

Bivša mesna industrija Sljeme je u vlasništvu je Grada Zagreba, pri čemu Grad raspolaže s ukupno 125.000 m² prostora. S obzirom na to da se ovaj prostor nalazi na samo nekoliko stotina metara od povijesnog središta Sesveta, lokacija je idealna za vertikalno povezivanje Sesveta u smjeru sjever-jug. Na ovu lokaciju moguće je smjestiti velik broj javnih i društvenih sadržaja koji nedostaju Sesvetama: policijska postaja, dom zdravlja, glazbena i druge škole, sud, zavod za katastar i geodetske poslove, kazalište, klastere tehnoloških, znanstvenih i poljoprivrednih hub-ova i brojne druge javne institucije.

Prema postojećem planu najveći dio geografskog središta Sesveta pripada gospodarskoj namjeni. Iako su Sesvećani znakovito poslovno vrlo poduzetni, središte grada ne bi trebalo u budućnosti zauzimati gospodarstvo ili mala industrija. Tu je prvenstveno mjesto javnim sadržajima koji značajno nedostaju Sesvetama, stanovanju i uredskim poslovnim prostorima uz mnogo zelenila, rekreaciju, smanjeni intenzitet prometa te čistu životnu sredinu.

Sesvetama u potpunosti nedostaje identitet i potrebno je stvaranje karaktera centra grada kako to danas ima Zagreb; gusti raster ugodnih stambeno poslovnih ulica i blokova, veliki gradski park s najvažnijim javnim ustanovama te mnoštvo javnih, zelenih i vodenih površina.

Postizanje ovog cilja nije moguće jednostavnom promjenom namjene tj. izmjenom postojećeg GUP-a, već je potrebno izrazito interaktivno planiranje mjesta, a ne shematsko određivanje planskih namjena i površina. Na ovom prostoru se očekuje promjena rastera prometne i ostale infrastrukture.

Razvojem veće gustoće naseljenosti središta Sesveta smanjit će se negativan utjecaj na okoliš u rubnim dijelovima naselja (urban sprawl) te smanjiti opterećenje infrastrukture. Temeljna infrastruktura u sjevernim naseljima gradske četvrti jedan je od temeljnih izazova i treba postati jednim od prioriteta uređenja Sesveta!

Brownfield područja

Sesvete obiluju zavidnim brojem napuštenih bivših industrijskih pogona i površina. Najvažnija takva površina je teritorij bivše mesne industrije Sljeme, danas u GUP-u planski gradski projekt i u vlasništvu Grada Zagreba. Prostor je danas zapušten i djelomično opasan. Na ovom mjestu moguće je stvoriti novo središte Sesvete, u kojem će se prvenstveno nalaziti najvažniji nedostajući javni sadržaji.

Iako su prvi koraci već učinjeni na promjeni stanja prostora Sljemena, pokazalo se da su planska ograničenja GUP-om prevelika da bi se posao nastavio. Nema nikakvog smisla da se Sesvete svojim planskim dokumentom ograničavaju u razvoju. Pritom prvenstveno nema smisla da Grad (Sesvete) zbog toga ne može nuditi projekte koji se mogu financirati iz EU fondova, što je pokazala provedba europskog projekta ProGlreg.

Slijede druga brownfield područja u vlasništvu Republike Hrvatske ili Grada Zagreba u kojima leži veliki potencijal za urbani razvoj Sesveta su (s prijedlozima funkcija):

• bivša vojarna Sesvetska Sopnica – stambeno naselje
• bivša vojarna Gliboki jarek – stambeno naselje i komercijalni sadržaji
• bivša vojarna Šija Vrh – međunarodni vatrogasni centar s poligonima za obuku (olakšana pristupačnost lokacije svim točkama u gradskoj četvrti zbog blizine pristupa gradskoj obilaznici)

Promet

Veliki dijelovi Sesveta, a posebice njihovo središte, danas su iznimno opterećeni prometnim problemima koji se nisu rješavali desetljećima pa su Sesvete postale i ostale „selo“ na kraju Grada. Naša želja je da Sesvete postanu istočni centar Grada Zagreba. To prije svega znači da Sesvete moraju biti dobro prometno povezane s cijelim gradom, a da takvo povezivanje ne utječe negativno na život njenih stanovnika.

Planirani promet u središtu Sesveta nije prihvatljiv za njegove stanovnike, jer će u budućnosti napraviti još širu i veću prostornu barijeru između starog sjevernog dijela i novog južnog dijela četvrti (više od sto metara širok prometni koridor). Tražimo da se pronađe prometno rješenje koje centar Sesveta oslobađa od velikog prometa te želimo realizaciju svog centar u kojem dominira sigurnost, pješaci, biciklisti i javni promet.

Željeznica

Željeznički promet predstavlja najbrži oblik kretanja, a obnova kolodvora i njegovo osuvremenjivanje nije nastupilo već desetljećima. Pruga razdvaja sjever i jug Sesveta, ali omogućuje građanima Sesveta da u središtu Zagreba za 12 minuta. Međutim, sustav željeznice je zastario i oronuo. S istoka i sjeveroistoka Zagrebačke županije veliki broj ljudi svaki dan putuje na zapad Zagreba zbog čega je vrijeme putovanja dugo, a prijevoz skup i neefikasan. Dobrom organizacijom istočnog prometnog čvorišta, a kojeg uvjetuje izgradnja obilazne trase za teretni promet prema ranžirnom kolodvoru, postigla bi se višestruka ekonomska korist i smanjio negativan utjecaj prometa na kvalitetu života i zaštitu okoliša.

Tražimo da se na gradskom zemljištu istočno od Badela u centru planira prometni čvor u kojem bi se vršila izmjena prijevoznih sredstava te ostavljali parkirani automobili i bicikli, a prijevoz nastavljao vlakom, tramvajem ili autobusom.

Želimo da se paralelno sa željeznicom dugoročno planira koridor produljenja tramvajske trase Zagrebačkom ulicom od Dupca do centra Sesveta, jer je tramvaj najefikasnije i ekološki najprihvatljivije prijevozno sredstvo. Nadalje, želimo realizaciju intermodalnog čvorišta u središtu Sesveta uvezivanjem okretišta svih oblika javnog prijevoza.

Nadalje, planom razvoja željeznica predviđa se koridor lake željeznice koji bi povezivao Sesvete s Krapinsko-zagorskom županijom. Traži se ucrtavanje jasno definiranog koridora i uvjeta gradnje željeznice u prostorno-planske dokumente.

Željeznički kolodvor

Željeznički kolodvor u Sesvetama potrebno je rekonstruirati i prilagoditi suvremenim potrebama građana. Postojeća zgrada kolodvora gotovo je u ruševnom stanju i nije prihvatljiva za gradsku sredinu unutar koje se nalazi. Pristup kolodvoru i peronima je neadekvatan i opasan za kretanje, a zapadni dio kolodvora koristi se kao ilegalno parkiralište i odlagalište otpada.

Sanitarni čvorovi odvojeni su od glavne zgrade i potpuno su devastirani. Broj tračnica je prevelik, pogotovo otkako je kolodvor izgubio funkciju ranžirnog kolodvora nakon uklanjanja gospodarskih sadržaja u neposrednoj okolici – potrebno je smanjiti broj tračnica kako bi pristup pješacima bio lakše dostupan. Također, potrebno je urediti pješačko-biciklističke prijelaze. Predlaže se izmještaj zgrade kolodvora zapadno od postojeće lokacije, bliže prostoru bivše tvornice Sljeme. Pomicanjem kolodvora na zapadnu lokaciju stvara se pretpostavka za intermodalni čvor istok, koji bi objedinio sve oblike javnog prijevoza – vlak, tramvaj, autobuse, automobile (park and ride) te bicikle (parkiranje ili na vlak). 

Parkirališta uz postaje i stajališta – park and ride sustav

Uz željezničke postaje i kolodvor ključno je realizirati parkirališta kako bi se rasteretilo automobilski promet prema središtu grada te spriječilo postojeće ilegalno parkiranje.

Uz sve željezničke postaje i stajališta potrebno je izgraditi nove parkirališne kapacitete. Tu poseban naglasak stavljamo na veliko parkiralište u središtu Sesveta Do realizacije intermodalnog čvorišta potrebno je zadržati besplatno parkiralište na postojećoj lokaciji jer se na taj način središta Zagreba rasterećuje od velikog broja automobila. Međutim, potrebno je graditi i parkirališta u Sesvetskoj Sopnici, Sesvetskom Kraljevcu te budućoj stanici Sela-Selnica. Za ova parkirališta postoje uvjeti, a u blizini mnogih se nalaze i dostatne površine u vlasništvu Grada Zagreba.

Pješačko-biciklistički prijelazi

Pješacima i biciklistima nužno je omogućiti neometan prijelaz ispod ili iznad pruge. Navedeno se odnosi na područje šireg središta Sesveta: os iz smjera Novog Jelkovca (Kelekova ulica), prijelaz prema budućem središtu na području bivše tvornice Sljeme te prema sajmištu. Predlaže se izgradnja pothodnika koji bi omogućio neometano kretanje osoba s invaliditetom i biciklistima. Zgrada kolodvora treba biti dio pothodnika te omogućiti komunikaciju liftom i eskalatorima, ali i komercijalne sadržaje (zgrada i pothodnik).

Denivelacija Jelkovečke

Kako bi se dijelom rasteretio automobilski promet u Sesvetama, potrebno je izgraditi denivelaciju Jelkovečke ceste u blizini sajmišta. U Sesvetama trenutno postoji jedan nadvožnjak (produžetak ulice Ljudevita Posavskog).

Željeznička stajalište Sesvetska Sopnica

Željezničko stajalište u Sesvetskoj Sopnici je u izgradnji u trenutku pisanja ovog dokumenta. Uz stajalište je potrebno izgraditi pripadajuću infrastrukturu (pristup pješacima i biciklistima) te osigurati parkirališna mjesta. Uz potok Trnavu potrebno je izgraditi pješačko-biciklističku stazu kako bi se osigurala izravna komunikacija sa stajalištem kroz središte naselja.

Željezničko stajalište Sesvetska Selnica – Sesvetska Sela

Tražimo donošenje UPU Sesvetska Selnica – Sesvetska Sela, kako bi se ostvarili osnovi preduvjeti za realizaciju tog željezničkog stajališta. Potrebno je ishoditi građevinsku dozvolu te pristupiti realizaciji željezničke postaje u Sesvetskoj Selnici i Selima.

Također, u planove bi trebala ući autobusna linija prema Dumovcu, koja bi bila za stanovnike, ali još i više za buduću gospodarsku zonu. Na ovoj lokaciji bi bus mogao povezivati stanicu sa komercijalnom zonom IKEA-e.

Automobilski promet

Produžetak Branimirove

Produžetak Branimirove će značajno narušiti kvalitetu jednog od najznačajnijih prirodnih prostora Sesveta – dolinu potoka Vugera i mjesto ulaza prirode u gradsku jezgru (šuma Divjača i Brestovača). Sadašnjim projektom planirani su veliki usjeci i nasipi u šumama te  još veći nasip u dolini Vugera (5-7 metara visine) u vrlo širokom nadzemnom koridoru, što u budućnosti predstavlja novu sjevernu barijeru između grada i zelene Medvednice.

S obzirom na to da produžetak Branimirove ne bismo voljeli vidjeti kao barijeru s devastacijom prirodnog krajobraza, predlaže se izmjena idejnog projekta u cestu s vijaduktom i značajno boljim prometnim rješenjem koji neće uključivati dva semaforizirana križanja (što će ponovno značajno doprinijeti stvaranju prometnih gužvi). Također, GUP-om se ne predviđa izravno povezivanje nastavka Branimirove s Industrijskom cestom, što smatramo nedostatkom jer se sprječava kontinuitet i poanta obilaznica, pogotovo u kontekstu da je realizacija takvog produžetka i dalje moguća (prostorni uvjeti to i dalje omogućuju). Zbog toga predlažemo nastavak Branimirove južno od Bjelovarske, preko pruge i u nastavku do produžetka Vukovarske.

Brza cesta Popovec – kašina

Prostornim planom predviđena je izgradnja brze ceste od kružnog toga kod čvorišta autoceste između Popovca i Soblinca do Kašine. Izgradnjom ove ceste značajno bi se rasteretilo postojeće prometnice iz smjera sjevera Sesveta te automobilski promet usmjerilo prema autocesti, umjesto prema središtu Sesveta.

Industrijska cesta

Industrijsku cestu potrebno je izgraditi u njezinom punom profilu zbog nesigurnosti, posebice pješačkog kretanja. Ovo je prometnica iznimnog značaja za Sesvete jer trenutno služi kao svojevrsna južna obilaznica za velik broj automobila koji se kreću prema istoku Sesveta. Također, na ovoj cesti trenutno ne postoji niti nogostup, zbog čega su pješaci ugroženi. S obzirom na to da se trenutno uređuju prostorije Telektre za smještaj Općinskog suda, smatramo nedopustivim da je jedini način pristupa sudu automobilom (u blizini se ne nalazi niti autobusna postaja). Također, ova prometnica nosi potencijal sesvetske središnje avenije.

Produžetak Slatinske

Produžetkom Slatinske do Jelkovečke dodatno bi se rasteretilo promet južno od pruge, a nastala bi još jedna značajna sesvetska avenija. Prometnicu je potrebno izgraditi u punom profilu, uz mogućnost značajnog proširenja koridora namijenjenog za pješake i bicikliste, uzimajući u obzir principe održivog razvoja te korištenja rješenja temeljenih na prirodi (Nature Based Solutions). Na križanjima je prikladno predvidjeti kružne tokove umjesto semaforiziranih raskrižja. Izgradnjom produžetka Slatinske predviđeni cestovni koridor uz prugu je potrebno ukloniti iz planskih dokumenata.

Cesta 6

Urbanističkim planom uređenja Gospodarska zona Sesvete – sjever planirano je Ulicom 6 povezati naselje Novi Jelkovec i Industrijsku cestu, odnosno preko transformiranog prostora bivše tvornice Sljeme, sa središtem Sesveta. Predlaže se brza realizacija ove dionice kako bi se rasteretilo promet na Ul. Ljudevita Posavskog te ubrzalo kretanje iz smjera Novog Jelkovca prema središtu.

Produžetak Vukovarske

Potrebno je da se planom definiraju rokovi izgradnje produljene Vukovarske ulice koja bi riješila brojne prometne probleme spajanja centra Zagreba i istočnog dijela grada, a posebno vezu s gospodarskom zonom Dumovec. Potencijal južne zaobilaznice (produžena Vukovarska ulica) planski nije usuglašen s mrežom sjever-jug lokalnih novih prometnica te predstavlja novi problem koji se također mora integralno i interaktivno rješavati preko cijelog prostora obuhvata GUP-a.

Produžetak Vukovarske svoj etapni razvoj može doživjeti u Sesvetama. Naime, nastavljajući ulicu. 144. brigade Hrvatske vojske prema zapadu može otpočeti razvoj bitne avenije i svojevrsne južne obilaznice za istok Zagreba. Razvojem prometnice od Retkovca prema Slavonskoj aveniji zatvorio bi se prsten oko Sesveta. Na lokaciji kod pružnog prijelaza u Retkovcu bilo bi potrebno predvidjeti denivelaciju, a koja bi mogla uključivati i razvoj tramvajskog prometa od okretišta u Dupcu prema Novom Jelkovcu i novoj gospodarskoj zoni južno od Sesvetskog Kraljevca.

Promet sjever-jug

Željeznica značajno odjeljuje južni dio naselja od sjevernog. Trenutno pružni prijelazi, osim što su mali brojem, predstavljaju veliku zapreku u kretanju. Osim što je otežano kretanje sjever-jug, trenutna situacija utječe na povećanje opterećenja automobilskog prometa istok-zapad. Zbog toga tražimo da se definiraju minimalno dva nova prometna podvožnjaka ili nadvožnjaka kojima bi se osigurao spoj centra i dobra veza preko željeničke pruge. Prijedlog denivelacije Jelkovečke je neodgovarajući jer ne predviđa proširenje križanja na Bjelovarskoj (što će ponovno negativno utjecati na zagušenje prometa), a uz to predviđa semaforizirana križanja (unatoč tome što postoje uvjeti za kružne tokove).

Nadalje, potrebna su barem dva pješačko biciklistička pothodnika – nathodnika u centru Sesveta između starog i budućeg novog centra na prostoru bivšeg Sljemena. Ove prometne veze su bile potrebne davno, a danas su goreći problem.

Ključna je izgradnja nadvožnjaka u Sesvetskom Kraljevcu jer će se na taj način rasteretiti promet u smjeru zapada usmjeravanjem automobila prema autocesti.

Koridor produžetka Branimirove jugoistočno od Varaždinske ulice potrebno je nastaviti preko Bjelovarske ulice, nadvožnjakom preko željeznice, do Slavonske avenije. Na taj način rasteretit stvorit će se obilaznica oko središta Sesveta.

Pješačko-biciklistička infrastruktura

Kada je u pitanju problem prometa u Sesvetama, često se fokusiramo isključivo na automobilski promet, u potpunosti zanemarujući druge oblike prijevoza. Tu možemo govoriti o raznim oblicima javnog prijevoza, pješačenju ili bicikliranju. Oslanjanje na automobilski promet je neodrživo i iracionalno. Dobar pokazatelj razvijenosti društva je upravo ovisnost o automobilu i stupanj razvijenosti javnog prijevoza i biciklističke infrastrukture.

Ovim dokumentom traži se dopunjavanje prometnog rješenja definiranim koridorima biciklističke mreže istok – zapad i sjever – jug kako bi realizacija biciklističke mreže bila provediva (kako bi se lako i brzo provodila parcelacija zemljišta za biciklističke staze). Planiranje prometa gotovo u potpunosti zanemaruje pješačku i biciklističku infrastrukturu.

Prostorni plan na području gradske četvrti ne predviđa jasno definiran razvoj navedene infrastrukture, što je potrebno za osiguravanje glavnih koridora i njihovu daljnju realizaciju u skorijoj budućnosti. Na taj način se jasno utvrđuju uvjeti projektiranja i programiranja biciklističkih pravaca, kako oni ne bi ovisili isključivo o načinu vođenja politike i tumačenju lokalne zajednice te paušalnim rješenjima koji ne odgovaraju Pravilniku o biciklističkoj infrastrukturi.

Pritom se zanemareni glavni pravci kretanja sjever-jug, čime su dodatno otežani prijelazi pješaka i biciklista preko ključnih prometnih pravaca (željezničke pruge). Također, nije razrađena strategija razvoja biciklističke infrastrukture i njene realizaciju, što za posljedicu ima iznimno opasne uvjete za kretanje stanovnika Sesveta i nedostatak bilo kakvih staza i ruta u Sesvetama. Potrebno je jasno definiranje optimalnih pravaca i koridora kretanja. Pješački i biciklistički pravci isključivo su vezani uz prometnice, što je iznimno štetno u kontekstu zdravlja jer često ne postoje niti barijere u obliku zelenila (npr. drvoredi), a potrebno je i proširenje postojećih pješačko-biciklističkih koridora te njihovo usklađivanje sa zakonskom regulativom.

Poseban naglasak stavljamo na realizaciju magistralnih pješačko-biciklističkih staza poput one uz željeznicu te drugih sportsko-rekreacijskih staza uz potoke i druge zelene površine te njihovo povezivanje u jedinstvenu i neprekinutu cjelinu, a ne dosadašnja segmentalna rješenja.

Biciklistička staza Zagreb – Dugo Selo

Izgradnjom navedene staze u postojećem koridoru zaštitnog zelenila sa sjeverne strane pruge nastala bi glavna biciklistička magistrala istočnog dijela Zagreba. Postojeći koridor omogućava gotovo neometano kretanje biciklista, a izgradnjom bi se osigurali dodatni servisni putovi uz prugu te smanjilo odlaganje ilegalnog otpada. Pruga bi omogućila kretanje velikog broja stanovnika, a za predviđenu magistralu je već izrađen prijedlog rješenja u suradnji Grada Zagreba i Agronomskog fakulteta.

Pješačko-biciklistička staza Zagrebačka-Dugoselska

Paralelno s magistralom uz prugu, uređenje staze na dužini Zagrebačka – Bjelovarska – Dugoselska značilo bi povećanje sigurnosti u kretanju pješaka i biciklista. Za navedenu dionicu već je raspisan natječaj za uređenje, što ne mora nužno značiti izvedbu u skladu s Pravilnikom o biciklističkoj infrastrukturi (što vidimo na primjeru brojnih staza u Sesvetama, ali i u Gradu). Stoga već sada sugeriramo odvojenje pješačkog i biciklističkog prometa zelenim koridorom, unutar kojeg bi se mogao posaditi drvored, a koji bi značajno doprinio dojmu urbaniteta prostora.

Ovom stazom omogućili bismo stanovnicima istočnog dijela četvrti brže kretanje prema Sesvetama. Biciklistička staza trebala bi biti dio šire infrastrukture i nadovezivati se spojevima na buduću biciklističku magistralu uz prugu na prihvatljivim udaljenostima.

Pješačko-biciklistička staza Medvednica-Sava

Udruga Zelene i plave Sesvete uputila je Gradu Zagrebu projektnu ideju biciklističke staze rijeka Sava – Medvednica, ukupne dužine oko dvanaest kilometara. Prijedlog se zasniva na osnovnoj ideji udruge o povezivanju Medvednice s rijekom Savom zelenim koridorom koji bi, osim visoke ekološke i krajobrazne vrijednosti, omogućavao smještaj sadržaja javne namjene. Predložena biciklistička, odnosno pješačko-biciklistička staza najvećim bi dijelom pratila smjer korita potoka Vugera i drugih prihoda.

Pješačko-biciklistička staza Sesvete-Popovec-Lužan

Prijedlog uređenja ove pješačko-biciklističke staze na Varaždinskoj ulici uz Gliboki (Duboki) jarak, ali i u cijeloj njenoj dužini. Ova dionica iznimno je opasna za kretanje, zbog čega ju većina građana izbjegava.

Ovom stazom omogućili bismo stanovnicima Popovca i Soblinca, ali i drugih sjevernih dijelova Sesveta brže kretanje prema središtu. Biciklistička staza trebala bi biti dio šire infrastrukture i omogućiti neovisnost spram motoriziranog prometa.

Marko polje – Popovec – Budenec – Cerje

Korištenjem postojećih poljskih i šumskih puteva te realizacijom novih staza moguće je izgraditi sjevernu biciklističku obilaznicu.

Potencijal puteva javnog dobra

U Sesvetama se nalaze brojni putevi koji pripadaju Gradu Zagrebu ili Republici Hrvatskoj, a koji predstavljaju ogroman potencijal u realizaciji pješačko- biciklističke infrastrukture. Također, staze je moguće vezati uz potoke, unutar vodnog dobra.

Sport i rekreacija

Sport i rekreacija u Sesvetama moraju imati svoje osnovno uporište u javno dostupnim i besplatnim sadržajima. Sesvete su tijekom posljednjih godina pod naletom trenda zakupa izgubili brojna igrališta i sportske terene, zbog čega je široj populaciji rekreacija postala teško ili gotovo nikako dostupna. Sesvećanima Pojedini dijelovi u širem središtu Sesveta u krugu od nekoliko kilometara nemaju pristup javno dostupnim igralištima, što smatramo nedopustivim. Zbog toga se zalažemo za povećanje broja igrališta, vježbališta, sportsko-rekreacijskih centara i drugih mjesta za rekreaciju (poput šetnica, biciklističkih i planinarskih staza) u širem području Sesveta.

SRC Planet

Prijedlog mogućeg uređenja bivšeg sportskog igrališta „Planet“ unutar atletske staze predviđa uređenje višenamjenskih sportskih terena (košarka, odbojka, rukomet, mali nogomet), stolova za stolni tenis, skate parka, dječjeg igrališta, boćališta te mjesta za odmor i rekreaciju. Kroz etapnu gradnju je moguće realizirati zgradu s dvoranama i svlačionicama te s pripadajućim parkiralištem (pristup na GUP-om predviđen nastavak Ulice Otona Ivekovića). Ovo je prijedlog uređenja koji mora biti besplatno dostupan svim građanima i sportašima Sesveta.

SRC Soblinec

U obuhvat UPU SRC Soblinec potrebno je uključiti i okolnu gospodarsku zonu jer trenutna planska situacija predviđa gospodarsku izgradnju usred postojećih jezera, što smatramo neprihvatljivim, jednako kao i činjenicu da se gospodarska namjena nalazi tik do rekreacijske namjene.

Gospodarstvo

Postojeće gospodarske zone u središtu Sesveta imaju ograničen potencijal za razvoj, a pri tome negativno utječu na kvalitetu života u centru te na izgled mjesta. Danas taj prostor izgleda prostorno i oblikovno anarhično, jer nisu postojali i danas ne postoje planski uvjeti koji ga reguliraju (osnovni regularni uvjeti nužni u centru grada). Osim toga, prostor je postao mjestom odlaganja građevinskog i drugog otpada, što šteti vizualnom dojmu, ali i zdravlju građana.

Sesvete imaju veliku priliku za ozbiljni gospodarski razvoj koji prelazi okvire grada Zagreba. Smještaj Sesveta uz dva velika europska prometna smjera (istok-zapad od Azije do zapadne Europe i sjever-jug od Baltika do Jadranskog i Mediteranskog mora), uz glavni željeznički koridor (koji spaja Aziju i zapadnu Europu) te uz Zračnu luku „Franjo Tuđman“ i na kraju uz rijeku Savu, pruža nevjerojatne mogućnosti za gospodarski razvoj kakav traži međunarodna trgovina i velika industrija. Opisana lokacija pogodna je za gospodarski razvoj, a smještena je u jugoistočnom dijelu Sesveta, čiji obuhvat definira željeznička pruga na sjeveru (južno od Sesvetskog Kraljevca), gradska obilaznica prema Varaždinu na zapadu, autoput na jugu te granica gradske četvrti Sesvete na istoku, tj. početak teritorija općine Dugo Selo.

Pored velikih prometnih mogućnosti, povoljne okolnosti ovog prostora predstavljaju i velike površine zemljišta u krupnim česticama i u vlasništvu RH, Grada Zagreba te Prvostolnog Kaptola. Vrlo aktivno lokalno gospodarstvo Sesveta, ali i cijela Hrvatska ima priliku na ovoj lokaciji napraviti najveću i najsuvremeniju hrvatsku gospodarsku zonu. 

Međutim, kako bi se ostvarili uvjeti za realizaciju ovog pothvata, potrebno je redefinirati granice GUP-a, koje bi u obuhvat uključile cijelo gradsko naselje Sesvete (s naglaskom na njezin jugoistočni predio gdje bi se nalazila nova gospodarska zona) te Dumovec. 

Javne površine i zaštita okoliša

Mi želimo čisti okoliš i zdravu sredinu za svoju djecu. Kako bi ovaj cilj bio ostvariv, prvo takav cilj treba biti najvažnija planska kategorija, što danas nije. GUP Sesveta pitanja okoliša tretira samo deklarativno bez strategije i akcijskog plana, a prometna pitanja u Sesvetama značajno se odražavaju na kvalitetu okoliša.

Ovakva palijativna rješenja su neprihvatljiva i potreban je dugoročan plan koji etapnim financiranjem trajno rješava budućnost okoliša, a koji obvezuje sve partnere u izgradnji prostora, posebice gradsku upravu na jasnu provedbu plana.

Gledajući izdvojeno samo kvalitetu okoliša i krajobraza, u budućnosti je neophodna izrada novog plana jer današnji plan ne posvećuje posebnu pozornost zelenoj infrastrukturi, a uređenje krajobraza je prepoznato samo deklarativno i paušalno te se najčešće odnosi na pojedina točkasta rješenja u prostoru. Na izradu plana zelene infrastrukture nas obvezuju u okviru Strategije o zelenoj infrastrukturi. Uputno je za područje gradske četvrti Sesvete ili područja definiranog GUP-om Sesvete izraditi plan niže razine, kako bi se jasnije definirala tipologija gradskog krajobraza i načina upravljanja njime. Poseban naglasak je potrebno staviti na integraciju i povezivanje urbanih, ruralnih i prirodnih prostora te jasno definiranje granica širenja izgradnje kako bi se spriječila daljnja devastacija. Prethodno tomu potrebno je izraditi Studiju i strategiju razvoja zelene infrastrukture. 

Tipologija krajobraza je u potpunosti zanemarena, a njegova kvaliteta narušena. Dokumentom GUP-a niti Prostornog plana ne nastoje se predvidjeti zaštita i unapređenje kvaliteta postojećeg krajobraza, što je jasno vidljivo u prostoru. Također, GUP-om nisu propisani uvjeti realizacije pojedinih zelenih površina; gotovo je u potpunosti zanemarena pješačko-biciklistička infrastruktura i ne predviđa se usklađivanje s propisima europskih direktiva, a sve navedeno odražava se na kvalitete urbanog, ruralnog i prirodnog prostora u Sesvetama. 

Zbog toga je bitno određivanje i realizacija strateški bitnih otvorenih, javnih i zelenih površina te stvaranje jedinstvene i uvezane zelene infrastrukture. Pritom se glavni naglasak treba staviti na zaštitu postojećih šuma i zelenih koridora vezanih uz potoke (najznačajniji potok Vuger i njegovi pritoci), koji služe kao prirodna poveznica rijeke Save i Medvednice, a ulaze duboko u jezgru urbanog i izgrađenog dijela naselja Sesvete.

Danas su potoci pod velikim pritiskom izgradnje i kvaliteta im je brojnim intervencijama značajno narušena, a postojanje ugroženo. Pritom se traži definiranje uvjeta za razvoja perivoja na prostoru šume Divjače, kao glavnog gradskog zelenog prostora Sesveta, definiranje Centralnog parka u središtu Sesveta te većeg broja manjih parkova, zelenih koridora i trgova kao suburbanih središta na širem području Sesveta. Nadalje, traži se da se jednim člankom GUP-a definiraju sve ceste i ulice u Sesvetama u kojima u skorijoj budućnosti mora izvršiti sadnja drvoreda te realizirati šetnice. Potrebno je pokrenuti plansku akciju ozelenjavanja ulica i javnih prostora Sesveta, zbog ugodnosti boravka u prostoru, ali prvenstveno zbog utjecaja globalnih klimatskih promjena te potrebe smanjena efekta toplinskih otoka. 

Nadalje, traži se realizacija parkova, trgova i drugih javnih područja te da se jednim člankom GUP-a definiraju sve ceste i ulice u Sesvetama u kojima u skorijoj budućnosti mora izvršiti sadnja drvoreda i realizirati šetnice. Potrebno je pokrenuti plansku akciju ozelenjavanja ulica i javnih prostora Sesveta, zbog ugodnosti boravka u prostoru, ali prvenstveno zbog utjecaja globalnih klimatskih promjena te potrebe smanjena efekta toplinskih otoka. 

Izrada studije, strategije i plana zelene infrastrukture

Zelena infrastruktura može pružiti višestruke funkcije i pogodnosti u prostoru. Te funkcije mogu biti okolišne (npr. očuvanje biološke raznolikosti ili prilagodba klimatskim promjenama), društvene (npr. osiguranje kvalitetne odvodnje ili zelenih površina) i gospodarske (npr. stvaranje radnih mjesta i rast cijena nekretnina). Razlika u odnosu na rješenja sive infrastrukture, koja obično imaju samo jednu funkciju kao što je odvodnja ili prijevoz, čini zelenu infrastrukturu privlačnom jer ima potencijal za istodobno rješavanje nekoliko problema. Tradicionalna siva infrastruktura i dalje je potrebna, ali često se može poboljšati rješenjima temeljenih na prirodi. Na primjer, zelena infrastruktura može se koristiti da bi se smanjila količina oborinskih voda koja ulazi u kanalizacijske sustave, a zatim u jezera, rijeke i potoke, pomoću prirodnog zadržavanja i svojstava upijanja vegetacije i tla.

Zelena područja doprinose kulturološkom i povijesnom krajobrazu, pri čemu mjestima daju identitet, kao i krajobraz urbanih i periurbanih područja na kojima ljudi žive i rade. Istraživanja pokazuju da su rješenja zelene infrastrukture jeftinija od rješenja sive infrastrukture, kao i da pružaju širok raspon dodatnih pogodnosti za lokalna gospodarstva, društveni sastav i širi okoliš.

Napredni gradovi u svijetu već su davno donijeli svoje planove temeljene na najnaprednijim saznanjima ekologije i kontinuirano se mijenjaju. Takvi gradovi već dugo imaju čiste vode te najvećim dijelom čistu zemlju i zrak. Svako zagađenje drastično se kažnjava, a svi građani su čuvari okoliša. Diljem Sesveta danas možemo primijetiti drastično drukčiji trend s obzirom da su se brojne lokacije pretvorile u ilegalna odlagališta građevinskog, opasnog i drugog otpada

Perivoj Svih Svetih

Tražimo realizaciju parka na prostoru šume Divjače, odnosno današnjeg rasadnika Brestje u vlasništvu Prvostolnog kaptola zagrebačkog.

Drvoredi  i šetnice – da se jednim člankom GUP-a definiraju sve ceste i ulice u Sesvetama u kojima se može i u skorijoj budućnosti mora izvršiti sadnja drvoreda. Mi želimo pokrenuti plansku akciju ozelenjavanja ulica i javnih prostora Sesveta.

Park Sesvetska Sopnica

Sprječavanje uništavanja park šume Sesvetska Sopnica ilegalnom sječom. Otkup parcela u privatnom vlasništvu te privođenje parkovnoj svrsi i rekreacijskoj svrsi. Povezivanje šumske površine s Vuger potokom te povezivanje koridorom do škole i potoka Trnave.

Park Novi Jelkovec

Sjeverno od Novog Jelkovca smještena je park šuma, a čiji je dio u vlasništvu Republike Hrvatske i Grada Zagreba. Upravo je ovaj segment šume naslonjen na susjednu Ulicu 144. brigade i jedinstvene je veličine oko 11.500 m². Predlaže se adaptacija ovog prostora te povezivanje s budućom cestom izgradnjom dijela profila ceste namijenjenog pješačkom i biciklističkom prometu te zelenom koridoru (drvored lipa).

Centralni sesvetski park

Kao nastavak prethodno navedenog parka, predlaže se realizacija velikog centralnog sesvetskog parka na području od Novog Jelkovca do središta Sesveta kao osnovnu os za razvoj sesvetske zelene infrastrukture, koja svoj nastavak otuda može doživjeti povezivanjem sa „zelenim prstima“ Medvednice i Save koji duboko zadiru u središte Sesveta.

Župni park

Sesvetsko središte tradicionalno je vezano je uz crkvu Svih Svetih te je uz nju poželjno u budućnosti razvijati otvorene i zelene površine.

Nadalje, predlažu se sljedeće točke razvoja sesvetskih zelenih površina:

• Povezivanje Medvednice i Save
• Šetnice, aleje i zeleni koridori
• Drvoredi uz staze i nogostupe
• Lipa i Grohot – revitalizacija planinarskih društava i staza
• Javni gradski vrtovi
• Adrenalinski sportovi
• Razvoj sustava javnih česmi
• Uređenje poljskih i šumskih puteva
• Uređenje sesvetskih jezera (Bajeri, Sopnica)

Kultura

Sesvete su danas „izolirane“ od kulturnih sadržaja. Naši sugrađani sve kulturne potrebe zadovoljavaju u središtu grada, a u Sesvetama nedostaje gotovo sve što kultura može ponuditi. To je jednostavno neprihvatljivo, a stanje se ne može niti popraviti iz razloga nedostatka novih javnih prostora u urbanističkim planovima.

Napominjemo činjenicu da je gospodarska snaga Sesveta najveća u Gradu Zagrebu, kao i prihodi koje iz toga grad ubire, dok je istovremeno infrastruktura s područja kulture najslabija u gradu. Zato inzistiramo na potpunoj promjeni planskih dokumenata i akcijskih planova koji mogu tek osigurati preduvjete za željeni smjer razvoja kulture u Sesvetama.

Tražimo da se omogući realizacija novog središta na prostorima bivše mesne industrije Sljeme u kojima bi se mogle ostvariti kulturne potrebe građana Sesveta, kako u postojećim zgradama tako i izgradnja novih. Posebno napominjemo potrebe Sesvećana za kazalištem i umjetničkim centrom, jer takvih ustanova nema niti jedne u prostoru u kojem živi gotovo 100.000 stanovnika.

• Silosi – arhiv, muzej i galerije
• Povijesno nasljeđe i nalazišta
• Karta planinarskih i biciklističkih ruta
• Karta vinskih staza
• Promocija (povijesnog) identiteta Sesveta
• Informativne karte u naseljima četvrti
• Glazbena škola s glazbenom dvoranom
• Kulturni centar Novi Jelkovec
• Skulpture i paviljoni u javnom prostoru
• Izgradnja vidikovaca

Poljoprivreda

Na prostoru obuhvata Sesveta nalazi se mnogo površina namijenjenih poljoprivredi, a velik broj stanovnika Sesveta živi od poljoprivrede. Današnja, suvremena poljoprivreda se tehnološki i graditeljski jako razlikuje od poljoprivrede koju omogućava sadašnji GUP. Ekološki potpuno kontrolirana poljoprivredna proizvodnja voća, a posebno povrća, danas se odvija u energetski i sanitarno kontroliranim uvjetima staklenika, a staklenike nije dozvoljeno raditi tamo gdje su potrebni. Vanjska proizvodnja žitarica, voća i povrća ne može se odvijati bez navodnjavanja, skladištenja i umrežavanja s drugim djelatnostima (trgovinom, turizmom, obrazovanjem, itd.), a tražena infrastruktura niti je dozvoljena GUP-om niti ju je moguće realizirati u današnjoj katastarskoj strukturi (nužno potrebna komasacija). Nedostaje poljoprivredna infrastruktura, a posebno mreža puteva u kojima se ona treba nalaziti. 

Također, potrebno je planski prepoznati poljoprivrednu proizvodnju različitih mjerila (urbana poljoprivreda, intenzivna poljoprivreda, itd.) te njihov međuodnos. 

GUP-om je s posebnim uvjetima u jednom članku potrebno omogućiti izgradnju staklenika i plastenika svih veličina za urbanu agrikulturu na cijelom prostoru Sesveta unutar svih namjena pa tako i u stambenoj namjeni na okućnicama i uz ili na zgradama, a bez građevinske dozvole prema Pravilniku za jednostavne građevine. U Sesvetama ima velik broj OPG-a i poljoprivrednih proizvođača koji ne mogu razviti svoje ideje zbog planskih ograničenja. Potrebno je istaknuti da je danas u gotovo cijelom svijetu dozvoljena posebnim uvjetima vlastita proizvodnja hrane u blizini svoga doma, dok u Sesvetama ova tendencija danas nije ostvariva u pravoj veličini. 

Obiteljska poljoprivredna proizvodnja

U sjevernim dijelovima Sesveta postoje brojna mala obiteljska gospodarstva koja žive od hibridnih djelatnosti kao što je proizvodnja hrane i uzgoj životinja te pružaju usluge u turizmu, sportu i rekreaciji. Usitnjenost parcela, zakonska ograničenja i neumreženost onemogućavaju ekonomičnost i profitabilnost ovog gospodarskog sektora. Zato je svima potreban suvremeni planski model u kojem vlasnici parcela i poljoprivredni proizvođači mogu realizirati svoje ideje uz istovremenu ekonomsku korist i korist javnog prostora. 

Urbana poljoprivreda

Gradski vrtovi pojavljuju se kao prilika za okupljanje i zbližavanje korisnika. Mogućnost proširenja urbanih vrtova na novi koncept terapijskog vrta za osobe s posebnim potrebama, ali i koncept gradskih vrtova kao profitabilne proizvodnje. Zbog to je potrebna mogućnost razvoja urbane poljoprivrede i komercijalizacije poljoprivredne proizvodnje u širem središtu Sesveta, na način da postane sastavni dio prostornih planova. Danas se gradski vrtovi tretiraju kao privremeno rješenje, a potrebno je planirati prostore na kojima će trajno biti prisutna urbana poljoprivredna proizvodnja. Ta urbana proizvodnja može uključivati društvene vrtove te suvremen oblike uzgoja poput akvaponskog, hidoponskog ili aeroponskog uzgoja.

INTERDISCIPLINARNE PLATFORME

Istočni centar grada

Ova usmjerena platforma treba promijeniti percepciju građana Zagreba i Sesveta da su Sesvete daleki rub grada kroz koji se mora proći na putu prema istoku Hrvatske. Iako je to činjenica unutar administrativne podjele grada, što sadašnji urbani razvoj nažalost i naglašava, potencijal Sesveta sugerira i mogući alternativni scenarij. Ono su mjesto sa značajnim prirodnim, prometnim i ljudskim potencijalom koje mogu bit važno središte okolne regije (analogija sa petim gradom). Iskorištavanjem podsljemenske zone, industrijskog naslijeđa, poljoprivrednih površina i rijeke Save Sesvete bi mogle ponudit sadržaje koji su od interesa za građane Zagreba. Sesvete bi trebale preuzet i dio gradskih kulturnih sadržaja te razviti veću ugostiteljsku ponudu. Blizina obilaznice, IKEA komercijalne zone i novog aerodroma predstavljaju važan čimbenik u razvoju ove platforme.

Nova urbana regeneracija

Prenamjenom napuštenih industrijskih pogona u Sesvetama (Sljeme i Badel) može se pokrenuti urbana regeneracija naselja Sesvete, osigurati prostore za sadržaje koji nedostaju i stvoriti suvremeni identitet mjesta. Bivše industrijske pogone potrebno je prenamijeniti u zone mješovite namjene (stanovanje, komercijalna djelatnost, ugostiteljstvo, rad, rekreacija. U razvoju ove platforme treba okupiti brojne stručnjake iz različitih područja, poput arhitekata, urbanista, krajobraznih arhitekata, prostornih planera, prometnih stručnjaka, predstavnike lokalnih i gradskih institucija te poduzetnike.

Smart city

U planirani urbani razvoj treba uključiti suvremene tehnologije i rješenja koja se nazivaju skupnim imenom „Smart City“. Optimizacija sustava, pametni promet, zajedničko korištenje (share culture), Internet servisi, itd. predstavljaju očekivani razvoj, sutrašnji urbani standard ali i poduzetničku priliku. Stoga oko ove platforme treba okupiti stručnjake različitog profila i poduzetnike.

Poslovni park

Razvoj nove gospodarske zone u području pokraj Dumovca, istočno od obilaznice, južno od pruge i sjeverno od autoceste. Razvoj ove zone se mora temeljiti na dogovoru različitih administrativnih jedinica koje su dio Zagrebačke aglomeracije. Sadašnju gospodarsku zonu u središtu Sesveta potrebno je u prihvatljivom vremenskom razdoblju preseliti na ovu lokaciju. Lokacija je izvrsno prometno povezana i nudi značajan prostorni kapacitet. Platforma bi morala definirati pretpostavke za razvoj poslovne i gospodarske zone. Zona bi morala bit urbanizirana tako da efikasno koristi prostor, da se sustavno razvija, omogućuje jasne interne komunikacije, te da gradnje i procesi budu energetski efikasni i opremljeni suvremenim „smart“ tehnologijama. Čitava bi zona morala imat zajedničku razinu upravljanja.

Ekološka četvrt

Sesvete moraju temeljiti svoju plan razvoja na najvišoj razini zaštite okoliša i održivog razvoja. Sesvete mogu biti laboratorij za napredna tehnološka rješenja u domeni ekološkog djelovanja za čitav Zagreb. Ovaj pristup treba generirati obrazovni, kulturni i razvojni interes šire zajednice i biti uzor u Hrvatskoj. U budućnosti će pretpostavka za prirodnu kvalitetu ambijenata bit naša sposobnost da tehnološki riješimo ljudski utjecaj na prirodu.

Turistička destinacija

Platforma za razvoj Sesveta kao turističke destinacije već ima svoje kvalitetne podloge. Prva je studija „Unapređenje agrikulturnih krajobraza sesvetskog Prigorja u svrhu održivog razvoja“ koju je 2013. naručio Grad Zagreb, a druga je „Studija zaštite i prezentacijskog potencijala arheološkog nalazišta Kuzelin i bliskih arheoloških nalazišta“ koju je 2015. naručio Muzej prigorja iz Sesveta. Obje studije dokumentiraju krajobraz i arheološko nasljeđe gradske četvrt Sesveta kao izuzetno vrijedno i od turističkog interesa. Prostor bi trebalo upotpunit turama, biciklističkim stazama (cikloturizam), smještajnim i ugostiteljskim kapacitetima. Drugačijim razvojem ravničarskog dijela Sesveta i on može, kroz vrijeme, doprinijeti turističkoj ponudi. Činjenica da su u blizini aerodrom, europski cestovni koridori, najveći komercijalni sadržaj u regiji (IKEA) i prirodne atrakcije nudi mogućnost razvoja različite turističke ponude.

Razvojni model poljoprivrede

Za urbani razvoja Sesveta južno od pruge uz novu gradnju jednaku važnost ima redefiniranje velikih zapuštenih poljoprivrednih površina koji okružuju urbano središte Sesveta, a čine značaj dio gradske četvrti. Slika nove urbanizacije trebala bi sadržavati i pogled na zelene površine koje se intenzivno i ekološki obrađuju te stvaraju značajan prihod vlasnicima i zajednici (produktivna zelena infrastruktura). Razmišljanja o proizvodima namijenjenim zagrebačkim tržnicama (poljoprivredni ili hortikulturni uzgoj) predstavljaju poželjnu misao. Ovakav razvoj mora uključivati obrazovne i turističke ture,

Ima nekoliko godina kako Sesvećani ipak pokazuju bitno veći interes za Sesvete nego dosad. Upoznaju i spoznaju Sesvete.  Napamet su već svi naučili da su Sesvete stanovništvom i prostorno najveća gradska četvrt. Da im je stanovništvo najmladje u državi. Da su k tome još i peti grad u državi po broju stanovnika. Da imamo najveću muzičku školu u državi iako je u podstanarstvu. Da imamo prelijepo Prigorje bez kanalizacije i vode.

Vizualno se, kao i početkom XX. stoljeća, prezentiramo samo crkvom Svih Svetih. To je omiljena i jedina sesvetska veduta koja se nalazi na svakoj razglednici ikad napravljenoj u Sesvetama i za Sesvete. U centru Sesveta  kao da je vrijeme stalo. Zamrznuta razglednica.

Nekada, kad bi neki neupućen putnik namjernik tražio u tramvaju ili autobusu nekakav vidljiv i prepoznatljiv znak da je u Sesvetama, drugi putnici bi skoro zborski odgovarali – i zatvorenih očiju ne možeš promašiti Sesvete. Kad prvi put registriraš nesnosan smrad to je pouzdan znak da si stigao u Sesvete. Sljeme i Badel su bili najveći proizvodjači hrane i pića, ali i smrada u bivšoj Jugoslaviji. Sljemenov reklamni slogan je bio – domaće je domaće i „na sljemenu kvalitete“. I Badel je imao sjajan slogan kojeg je uz šeretsko namigivanje koristio svaki okorjeli pijanac, kao samorazumljiv odgovor na sva neizgovorena pitanja – pij malo pij dobro.

Na kraju smo u jednoj ludoj terevenki ostali i bez Sljemena i bez Badela. Pilo se puno i loše. Neopazice nam je nestala i Termomehanika. Kao da je nikad nije ni bilo. Sljemenovoj maskoti Jankiću se zaledio osmjeh. Više ne diže ruke u u znak pozdravne dobrodošlice. Digao ih je u zrak. Predao se. Ne brigaju ga vlakovi koji prolaze. Nekad su, natovareni Sljemenovim proizvodima, odlazili na sve strane svijeta. Već dugo nema ni Badela više, da se barem utopi tuga barem z još jenim cujzekom. A iz Sljemena su otišli i posljednji tusti i tmasti štakori, otežalih utroba uništenih nitratima.

Ostao nam je u naslijedje tek čuveni sesvetski sajam, kao privilegij kojeg je mjestu udijelio kralj Matija Korvin 1457. godine. Sajam se odvija u istom neredu kao i nekad, a medjuvremenu se pretvorio u  čisti vašar, ma koliko mu tepali da je to dio „sesvetskog kulturnog naslijedja“.

U tom općem raspadanju stvoreno je ipak i nešto dobro. Naime, 1989. je otpočeta gradnja sesvetske gimnazije, jedine svijetle točka na kraju ovog nesretnog grada, u srcu još nesretnije gradske četvrti. Škola je dobro opremljena nastavnim kabinetima, knjižnicom, dvoranom. Nastavu pohadja oko 600 učenika, a ima i dosta prostora za širenje, čak 35 tisuća m2, što znači da je netko bio svjestan da će škola rasti, da škola mora imati brojne prateće sadržaje. Gimnazija živi s narodom, Sesvetama donosi miris svježine i mladalačku živost.

Velik broj učenika upisuje i završava fakultete. Učenici postižu sjajne rezultate na državnim i medjunarodnim natjecanjima i taj uspjeh je, očito, nešto što u ovom gradu, u ovoj četvrti, nekim automatizmom, odmah aktivira neke destruktivne mehanizme koji ne dopuštaju da „u zemlji ideala ne bude ni velika ni mala“. Mora biti sve jednako. Uništeno.

Gimnazija Sesvete se nalazi na početku same Sesvetske doline, najdragocjenijeg dijela Sesveta, nadomak kaotičnom i neuredjenom centru mjesta,  kao stvorene da se za nju domišljaji sadržaji koji Sesvetama nedostaju a dižu kvalitetu života – školstvo, rekreacija, parkovi, kultura…

Školskih 35 tisuća kvadrata  je veliko bogatstvo, perspektiva, ali i velik belaj, zamaman zalogaj kojim se ne može odoljeti, a može trgovati. Što će školi toliki kvadrati? Imaju učionice neka tamo gnjave djecu do mile volje. Treba te kvadrate „privesti svrsi“, a može i „pod račun“.

Istina je, Grad je vlasnik zemljišta. Grad je jednom zemljište dao školi. Grad je u drugoj prigodi zemljište oteo školi. Grad zna kako se zemljište „privodi svrsi“. Gradu trebaju novci. Grad zna kako se trguje. Grad zna koliko je sesvetska javnost digla ruke od nadziranja gradske politike koja se tiče Sesveta. Grad zna kako namiriti i ušutkati vijećnike u gradskoj četvrti. Sve se odvija u tišini, u uzgrednim susretima u hodniku, u šifriranim telefonskim razgovorima, bez suvišnih zašto. Sve se namiruje krajem godine u bjesomučnim rebudžetiranjima – planovi se ne realiziraju, ostaje novac kojeg se onda troši po principu „bolje da napravimo nešto nego da novci ostanu neutrošeni“. To „da napravimo nešto“ je zapravo bit gradske politike. Planovi se ne donose da bi se realizirali. Donose se samo zato da bi se napravilo to „nešto“. To nešto je od početka, iako prikriveno, poznato i to je konačni cilj.

U tišini, daleko od očiju javnosti, 2018. mrknuto je sesvetskoj Gimnaziji, „sesvetskom hramu znanja“ 15 tisuća kvadratnih metara. Hram znanja je na svom terenu izgubio utakmicu sa lokalnim nogometnim klubom bez borbe, a da to, vjerojatno, još uvijek niti ne zna. Pogađate – 15 tisuća m2 je dodijeljeno nogometnom klubu Sesvete koji ima dva terena – bivše igralište bivšeg NK Radnika i 600m, zračnom linijom, udaljeni stadion u Bistričkoj. Da je školi „apcigovano“ 15 tisuća kvadrata doznajemo 2020. Jeste li u medjuvremenu čuli da se vijeće gradske četvrti zajedno ili pojedinačno uzbudilo i uzbunilo zbog nečuvene otimačine? Da je podijelilo svoj sram sa javnošću? Ništa. Mukajet. Ni glasa. Omerta.

Inače, ako niste znali, vlast u Gradu i Gradskoj četvrti Sesvete obnašaju članovi Stranke rada i solidarnosti i njihovi vjerni i trajno pouzdani pridržači i solidarni jamci – ponekad SDP, češće HDZ.

Na otetom zemljištu je bila predvidjena izgradnja  potrebne prometne infrastruktura, sprint staza, malonogometno igralište, razna multifunkcionalna vježbališta dostupna javnosti. Nogometni klub planira na otetom zemljištu „izgraditi“ parkiralište za 600 automobila?! I to je vizija gradskih očuha i Superhikova za našu zelenu i lijepu Sesvetsku dolinu?! Baš je tužna dolina mog djetinjstva!

Nevažno im je pritom, što ovom opačinom, otimačinom spomenutog zemljišta, gimnazijska sportska dvorana više ne ispunjava ultimativne uvjete sadržane u uporabnoj dozvoli, jer se više ne može izgraditi propisana prometna infrastruktura potrebna objektu javne namjene. Je li time onda suspendirana uporabna dozvola? Hoće li sportska dvorana biti zatvorena? Srušena? Ili će nam sagraditi novu dvoranu, po uzoru na Kašinu, gdje su, očito, pod utjecajem teških i loših opijata,  u formi fantazmogorične limene špelunke, dvorski projektanti domislili urnebesnu Kašinsku koncertnu dvorana Mutimira IV, na kojoj se ima održavati festival kajkavske popevke pod nazivom Sel si bum pod brajde i plakal po celu noć?!

Otimači zlatnog sesvetskog kovčega – gradske vlasti i njihovi epigoni u gradskoj četvrti, moraju odgovoriti na slijedeća pitanja:

•            Tko je donio odluku da se Gimnaziji Sesvete otme za funkcioniranje prijeko potrebno zemljište, oduzimajući Gimnaziji Sesvete i gradjanima Sesveta životni prostor kojeg će još k tome i bjesomučno betonirati?

•            Tko je dao privolu da se idejnim rješenjem poništava postojeće igralište te druga multifunkcionalna vježbališta predvidjena projektom uređenja (a koja bi bila u službi školskog i javno dostupnog sporta)?

•            Zašto parkirališni kapaciteti nisu predviđeni sjeverno od planiranog stadiona, ako cijelo područje odgovara rekreacijskoj namjeni i bliže je planiranom produžetku Branimirove?

•            Koje su implikacije realizacije ovolikog parkirališta na ionako prometno potkapacitiranu Bistričku?

I da se razumijemo, naravno da nemamo ništa protiv sporta i zdravog života sesvetske mladosti, ali se protivimo da se javno dostupna igrališta stavljaju u zabrane i ogradjuju bodljikavom žicom da ne bi sesvetska djeca, mladež i starež, slučajno pristupili njima, kao što je npr. slučaj sa igralištem u Kelekovoj, ali i sa svim sesvetskim igralištima. Sva igrališta su gradjena novcima gradjana, a usprkos tome, sva igrališta su Sesvećanima dostupna samo po načelu „plati pa onda svrati“.

Građani Sesveta!

Hoćete li sada kad znadete,  dopustiti da Gimnazija u kojoj obrazujete i spremate svoju djecu za život ostane bez perspektive, mogućnosti razvoja i bez svog životnog prostora? Hoćete li, sada kad znadete, okrenuti ili pognuti glavu i sudjelovati u kamenovanju najbolje javne institucije u Sesvetama? Ili ćete reći: Ne dirajte to! To su moje Sesvete, moja škola, tu se moja djeca obrazuju, tu postaju ljudi sa stavom! Uostalom: Sesvete su moj DOM!

Pregledom aktualnog Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra moguće je utvrditi da je cijeli prostor sjeverno od dvorane Gimnazije Sesvete, uključujući i nekoć pripadajuće školsko igralište, odvojena katastarska čestica veličine oko 15.000 kvadratnih metara. Međutim, tomu nije uvijek tako bilo. Naime, Gimnazija Sesvete nekoć je raspolagala jedinstvenom česticom od oko 35.000 kvadratnih metara. Međutim, 2018. godine je pokretom pera školi oduzeto gotovo pola njezinog životnog prostora, a samim time i mogućnosti razvoja školskih i drugih rekreacijskih aktivnosti. Tko je to učinio i zašto je tek nekolicina upoznata s tim aktivnostima?

Gimnazija Sesvete jedna je od najvećih vrijednosti kojima se Sesvete mogu podičiti. Škola iz koje su proizašle brojne generacije učenika tijekom gotovo trideset godina njezinog postojanja. Njezina realizacija započela je utvrđivanjem uvjeta uređenja prostora 1989. godine za izgradnju objekta Centra usmjerenog obrazovanja u Sesvetama.

Otad je prostor Srednje škole Sesvete u funkciji učenika, ali i svih građana Sesveta. Tijekom svog postojanja učenicima i građanima pruža brojne usluge, a što je napose bitno istaknuti – one su javno dostupne. Sportski tereni i igrališta izgrađeni su za školske potrebe, ali zadovoljavaju potrebe za rekreaciju širokom spektru korisnika, potpuno besplatno.

Desetak godina nakon izgradnje škole, izgrađena je i pripadajuća školska dvorana. Pritom je bitno istaknuti da je to jedna od prvih dvorana u Sesvetama koja je odgovarala suvremenim standardima i potrebama njezinih građana. Građevinska dozvola za izgradnju sportske dvorane izdana je 1996. godine.

Lokacijska dozvola za nadogradnju tribina, dogradnju spremišta i formiranja parcele za sportsku dvoranu Sesvete izdana je za čestice 1200, 859/1 te 859/2 iz koje je formirana jedinstvena čestica 1200.

Uporabna dozvola za Sportsku dvoranu uz Srednju školu Sesvete izdana je na zemljištu označenom s katastarskim brojem čestice 1200 K.O. Sesvete. Uporabnom dozvolom definirano je da je to školska sportska dvorana. Također, uporabna dozvola JE UVJETOVANA jer se tražila izgradnja pripadajuće prometne infrastrukture – parkiralište za 147 automobila i 3 autobusa s pripadajućim prometnicama neophodnim za funkcioniranje dvorane kao objekta za javnu namjenu. Izgradnja navedenog parkirališta uporabnom dozvolom time je predviđena isključivo na cjelovitoj čestici 1200 (sjeverno od dvorane), a kao dio OBVEZNE pripadajuće infrastrukture dvorane. Parkiralište nikad nije izgrađeno.

Parcela je formirana novim idejnim rješenjem u površini 35.021,00 m², a što u potpunosti odgovara veličini današnjih čestica 1200/1 te 1200/7.

Pregledom dostupne evidencije stanja katastra tiskane 21. 2. 2014. godine vidljivo je da je Gimnaziji Sesvete i dalje pripadala cjelovita čestica 1200, prema kojoj je izdana uporabna dozvola za sportsku dvoranu, a koja okrupnjava današnje katastarske čestice 1200/1 i 1200/7.

Međutim, uvidom u današnje stanje katastra, očito je vidljivo da je Gimnaziji Sesvete oduzeto upravljanje nad gotovo 15.000 kvadratnih metara. Iako je Gimnazija Sesvete dobila uvjetovanu uporabnu dozvolu, a koja je temeljena na jedinstvenoj katastarskoj čestici 1200, njoj je oduzet dio čestice koji danas nosi naziv 1200/7. Je li samim tim činom školska dvorana izgubila uporabnu dozvolu?

Kako bi se izdvojio dio katastarske čestice, bilo potrebno izraditi novi parcelacijski elaborat, a koji morao biti izrađen na temelju projekta. No koji je to projekt u pitanju?

Ako pogledamo nešto sjevernije, uvidjet ćemo da se za isti prostor jednako tako interesira SRC Luka. Godine 2016. gradonačelnik Bandić najavio je izgradnju stadiona NK Sesvete. Tijekom najave predstavljeno je idejno rješenje, a iz kojeg je vidljivo da su parkirališni kapaciteti za stadion predviđeni upravo na čestici koja je nekoć pripadala Gimnaziji Sesvete, a da je pritom u potpunosti bilo negirano postojanje igrališta na toj čestici.

https://www.zagreb.hr/predstavljen-novi-stadion-u-sesvetama/97432

http://www.sesvete-danas.hr/vijesti/sesvetski-stadion-dobio-novu-rasvjetu-i-ime-9999

Katastarska čestica 1200 jednako je tako vidljiva u obuhvatu idejnog rješenja stadiona.

Tu se onda nameće nekoliko pitanja:

• Tko je donio odluku da se Gimnaziji Sesvete oduzme dio pripadajuće čestice? Zašto se Gimnaziji Sesvete oduzima životni prostor i smješta toliku asfaltiranu površinu u njezino direktno okruženje?
• Zašto se idejnim rješenjem poništava postojeće igralište te druga igrališta koja su projektom uređenja bila predviđena za izgradnju (a koja bi bila u službi školskog i javno dostupnog sporta)?
• Zašto parkirališni kapaciteti nisu predviđeni sjeverno od planiranog stadiona, ako cijelo područje odgovara rekreacijskoj namjeni i bliže su planiranom produžetku Branimirove?
• Koje su implikacije realizacije ovolikog parkirališta na ionako potkapacitiranu Bistričku?

Prije nekoliko mjeseci je na ovoj čestici izgrađeno je vježbalište sjeverozapadno od školske dvorane. Međutim, zanimljivo je istaknuti da postojeća lokacija vježbališta ne odgovara originalnoj lokaciji na kojoj je započela njegova izgradnja. Ako pogledamo fotografije, vidljivo je da je vježbalište bilo smješteno sjeverno od postojećeg malonogometnog igrališta, a ne zapadno, kako je trenutno. Kada je izgrađeno na trenutnoj lokaciji, spriječena je izgradnja trim staze, a koja je bila predviđena idejnim rješenjem uređenja školskih sportskih igrališta uz sportsku dvoranu.

Zato se postavlja pitanje: tko je donio odluku da se tako naprasno promijeni lokaciju vježbališta (nakon što su već bili pripremljeni temelji), pogotovo kada govorimo o investiciji za koju je gradska četvrt izdvojila 339.000 kuna, a za čiju je izradu projekta izdvojeno 30.000 kuna? Zašto je projektant promijenio mišljenje i nije li trebao od početka biti upućen gdje će se smještati sadržaj? Tko je platio izmjenu projekta i građevinske radove? Koliko se lokacijskih dozvola preklapa na ovoj čestici? Tko si može dopustiti da tako stihijski mijenja odluke i projekte?

Činom izgradnje ovog parkirališta gube svi građani, ali primarno djeca. U Zagrebu je sveprisutna pojava davanja u koncesiju nekoć potpuno javno i besplatno dostupnih sadržaja. Sesvete su nekoć imale brojna dostupna igrališta, od kojih je danas većina zaključana (SRC Luka, SRC Sljeme, Radnik) ili uništena (Planet, a postojeća igrališta su u katastrofalnom stanju).

Je li izgradnja stadiona jedan od strateških planova Sesveta, i u toj mjeri prioritet u odnosu na druge sesvetske projekte da mu se sve mora podrediti? Zračna udaljenost između dva nogometna igrališta je nešto više od 600 m – koji klubovi u Hrvatskoj imaju pravo na takav luksuz? Zašto drugi klubovi i građani nemaju pravo na svoj prostor za rekreaciju i sport?

Stara igrališta se zatvaraju, nova se ne grade. Sesvećanima je u posljednje vrijeme jedina rekreacija da žive od pustih obećanja gradonačelnika da će se nešto izgraditi. Zbog toga smatramo da je potrebno stati u obranu jednog od posljednjih sesvetskih igrališta i ne dopustiti samovolju u odlučivanju o sesvetskom javnom prostoru i njegovom privatiziranju. Zašto vijeće gradske četvrti toliko tajnovito pristupa ovom projektu i kad je predstavljeno kao projekt gradske četvrti?

Posljedice korone i potresa su sveprisutne, a vjerujemo da smo u ovom online razdoblju shvatili vrijednost mogućnosti kretanja i značaj otvorenog prostora za psihičko i fizičko zdravlje. Imamo pravo na javni prostor i trebamo ga zahtijevati!

Posljednjih mjeseci u prilici smo pratiti medijske napise koji govore o „Zelenoj Europi“, „Zelenom planu“ te brojnim drugim „zelenim“ izrazima koji djeluju poput brojnih marketinških metoda greenwashing-a (čin varanja kupaca u pogledu ekološke odgovornosti tvrtke ili ekološke koristi njezinih proizvoda i usluga). Međutim, Europska unija radi značajan zaokret u svojoj politici upravljanja kontinentom. To podrazumijeva više od 500 milijuna građana koji se, više-manje skladno, odlučuju za određeni smjer razvoja vlastitog društva, ali i gospodarstva. Promatrajući iz gospodarske perspektive u ovom trenutku nije potrebno zanositi se ideološkim pitanjem je li nužno raditi zaokret u „zelenijem smjeru“, već na koji način mi možemo iskoristiti taj trenutak u povijesti za prosperitet vlastite ekonomije.

Gospodarstvo i zaštita okoliša

Europska unija odlučila je napraviti apsolutni zaokret u vlastitoj politici prema okolišu. Shvativši vlastite pogreške u razvoju modela zaštite, Europska unija nastojala je pronaći nove strateške alate i programe za provedbu vlastitih politika. Desetljećima provođene mjere zaštite okoliša nažalost nisu bile uspješne jer se dobrom dijelu građana nije uspjela približiti izvorna vrijednost okoliša, što se vjerojatno može smatrati rezultatom osnove ljudskog razmišljanja – onog ekonomskog. Ljudi će, neovisno o vlastitim željama i ideološkim stajalištima, vrlo često priskočiti osnovi vlastitog preživljavanja, a koji se u kapitalističkom svijetu bazira na ekonomskom prosperitetu. Ukoliko je ekonomski prosperitet ugrožen, javlja se nezadovoljstvo. Međutim, tu je nastao problem kvantificiranja ekonomske vrijednosti okoliša, koja nije uvijek jasno vidljiva i koja se ne može direktno monetizirati (sposobnost okoliša da izdrži klimatološke ekstreme poput poplava, suša i sl.).

Tako smo uvijek imali dvije konkurentne, gotovo sukobljene strane – zaštitu (okoliša) i razvoj. Ono što je u osnovi trebao biti odgovor na taj sukob je bila ideja održivog razvoja. Međutim, kod te je ideje primarno izostajao moment strateškog promišljanja o prostoru – kako planirati i gdje smještati takve sadržaje. Prostor je ograničen medij, a s obzirom na razvoj ljudskog društva, postat će sve teže dohvatljiv.

Do prije koju godinu je prevladavala paradigma apsolutne zaštite prirode, koja je svoje polazište imala u sektorskom planiranju. Zbog te se činjenice, te izostanka interdisciplinarnosti na svim razinama društva i upravljanja, razvijao određeni animozitet između sektora (zaštita okoliša, gospodarstvo itd.) te nezdrava konkurentnost u borbi za poziciju u prostoru. Pritom zaštita želi apsolutnu zaštitu, a gospodarstvo želi apsolutnu mogućnost crpljenja resursa određenog prostora. S jedne strane smo imali zaštitare, primarno ekologe koji su nastojali zaštititi sva biološki vrijedna područja u Republici Hrvatskoj, te inženjere i poduzetnike koje je takav oblik primarne i isključive zaštite ometao u razvoju njihovih ideja. Ovo možemo pokazati na primjeru vjetroelektrana, gdje se u prostorne planove ugrađivala lokacija isključivo u skladu s vjetropotencijalom, a nikad nisu rađene strateške procjene utjecaja na okoliš pa su brojni projekti srušeni na lokacijskim dozvolama, iz čega je u osnovi nastao animozitet prema ekolozima.

Ono što se brzo zaboravilo je nužan suživot prirode i čovjeka (ako čovjeka ne doživljavamo kao dio prirode). Vrlo kvalitetan odgovor na pitanje ostvarenja takvog suživota i mogućnosti prostornog planiranja te pozicioniranja uvjeta i oblika ekonomskih sadržaja u prostoru nudi upravo zelena infrastruktura.

Zelena infrastruktura postaje jedna od glavnih poluga za primjenu Zelenog plana, te najsnažniji i najuspješniji alat koji je Europska unija dosad uspjela osmisliti kako bi približila zaštitu okoliša te obvezala zemlje članice (jer su različite Direktive bile neobvezujuće). To je osnovni planerski dokument koji po prvi puta omogućuju realizaciju politika u stvarnom prostoru. Po prvi puta je pronađen dokument koji povezuje zaštitu okoliša i ekonomiju, odnosno ne odvaja promišljanje o zaštiti okoliša kao odvojenog entiteta. Zelena infrastruktura radi upravo suprotno jer ga uvezuje sa svim budućim čovjekovim razvojem i aktivnostima. Ona postaje sastavni dio života, gotovo holistički pristup oblikovanja života i životnog prostora.

Zelena infrastruktura

U europskom kontekstu, zelena infrastruktura je prepoznata u okvirima Strategije za zelenu infrastrukturu te drugim programima i direktivama. U slobodnom prijevodu odredbe Europske komisije, zelena infrastruktura može se objasniti kao strateški planirana mreža vrsnih prirodnih ili doprirodnih područja. Navedena se područja oblikuju, te se njima upravlja kako bi pružili širok raspon usluga ekosustava, te zaštitili biološku raznolikost u ruralnim i urbanim sredinama.

Zelena infrastruktura podrazumijeva različita rješenja kojima gradovi odgovaraju na klimatske izazove. Planiranjem prostornog razvoja na način da on uključuje prirodne elemente i elemente ekosustava, gradovi mogu postići snižavanje temperature u prostoru (redukciju toplinskih otoka),  unaprijediti kvalitetu zraka, povećati bioraznolikost, upravljati oborinskim vodama, pa čak i proizvoditi hranu. Primjeri variraju od parkovne infrastrukture do zelenih krovova, zelenih zidova, uređenja slivova za oborinske vode, malih gradskih vrtova i sl.

Europska komisija zelenu infrastrukturu opisuje kao „uspješno provjeren alat koji pruža okolišnu, ekonomsku i društvenu dobrobit kroz prirodna rješenja, a koja pomažu umanjiti ovisnost o sivoj infrastrukturi, koja je najčešće daleko skuplja za izvođenje i održavanje.“

U posljednjih nekoliko godina može se posvjedočiti razvoju različitih koncepata zelene infrastrukture kao alata u prostornom planiranju, a kao sustav predlaže modele za stvaranje prostornih odnosa. Zelena infrastruktura zajedno s konceptom kružnog gospodarstva u tom kontekstu dosta često naglasak stavlja na brownfield, odnosno postindustrijska područja. Pritom se nastoji iskoristiti postojeća degradirana područja, umjesto da se stvara novi pritisak na širenje gradova u ruralna i prirodna područja. Na području Grada Zagreba imamo primjere, poput Gredelja, Bloka Badel, klaonice, Katrana te brojnih drugih. Na lokalnoj, sesvetskoj razini potencijal brownnfield područja ocrtava se u potencijalu razvoja novog središta Sesveta na području bivše mesne industrije Sljeme.

Posljednjih godina razmišljanje o zelenoj infrastrukturi prešlo je iz ekologije u ekonomiju. Resursi poput ruralnih krajeva, obale, močvarnih područja, parkova, uličnih stabala i njihovih ekosustava smatraju se kritičnim za održivi gospodarski rast i društvene ciljeve, a ne samo kao način podrške okolišu.

Brojne su prednosti zelene infrastrukture, a brojni su načini na koji može poduprijeti uspjeh drugih gospodarskih sektora, pritom nudeći poboljšano okruženje, radna mjesta, održiva poslovna poduzeća, socijalna davanja, ekonomsku sigurnost i uštedu troškova. Ove uštede uključuju smanjenu potrebu za zdravstvom, bolju produktivnost zaposlenika i bolju prilagodbu na klimatske promjene. Ponovno – ekonomska vrijednost okoliša, ne direktna monetizacija.

Kružno gospodarenje prostorom i građevinama

Kružno gospodarenje prostorom i građevinama podrazumijeva primjenu načela kružnog gospodarstva na prostor i građevine. To najčešće podrazumijeva ponovnu upotrebu napuštenih ili zapuštenih zgrada npr. bivših industrijskih područja, vojnih kompleksa, napuštenih turističkih objekata i sl. ili obnovu starih zgrada uz povećanje njihove energetske učinkovitosti, korištenje recikliranog građevinskog materijala te razne oblike dijeljenja i korištenja prostora. Hrvatska je trenutno u procesu izrade Registra tzv. brownfield područja u svrhu inventarizacije i vrednovanja objekata za financiranje njihove revitalizacije i prenamjene.

Zelena infrastruktura prepoznata je i na razini Europske unije kao jedna od osnovnih dimenzija ostvarenja održivog urbanog razvoja, a jedan od principa koji podržava održivi urbani razvoj je kružno gospodarstvo koje počiva na poslovnim modelima koji zamjenjuju koncept „kraja života” proizvoda i kroz alternativnu ponovnu uporabu pridonose održivosti materijala i energije. Važan dio europske strategije kružnog gospodarstva je kružno gospodarenje prostorom koje uključuje ponovnu upotrebu napuštenih prostora i zgrada te intenziviranje upotrebe postojećih zgrada i prostora. Izgradnja novih i rušenje starih zgrada rezultira vrlo velikim količinama građevinskog otpada te čini gotovo trećinu ukupno proizvedenog otpada u EU-u, stoga će kružno gospodarenje prostorom imati veliki učinak u održivom urbanom razvoju gradova i urbanih područja.

Zelena infrastruktura i kružno gospodarenje – razvoj prostora i gospodarstva

Republika Hrvatska trenutno priprema, tijekom zasjedanja Europskom unijom, dva programa: Program zelene infrastrukture u urbanim područjima te Program kružnog gospodarenja u urbanim prostorima. Za svaki od ta dva programa je tijelo lokalne zajednice obvezno izraditi strategiju. Na temelju istih moguće je izraditi projekte kojima će se lokalna zajednica prijavljivati za sredstva. Green deal omogućit će mnogo više od toga kroz različite programe razvoja, ali će oni biti inkorporirani u strategiji i planu zelene infrastrukture. Plan zelene infrastrukture time postaje strateški, ali i gradotvorni mehanizam, a što je najvažnije – prvi obvezujući dokument, za ostvarenje Zelenog plana, ali i svih drugih programa.

‘Zelena Europa’ i nova financijska omotnica EU, predviđena za razdoblje 2021.-2027. u fokus stavljaju zelenu infrastrukturu i kružno gospodarenje prostorom i građevinama. Prema tome će se biti usmjerena nova generacija strukturnih i investicijskih fondova za prethodno navedeno razdoblje, u skladu s razvojnim ciljem „Zelena Europa“.

U kontekstu javnih politika Europske unije planiranje urbane zelene infrastrukture te poticanje kružnog gospodarenja prostorom dobiva sve značajnije mjesto. Hrvatska se kroz svoju Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. i razvojni cilj “Zelena Hrvatska” te Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021. do 2030. i Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje 2021. do 2030. u području energije i okoliša planira fokusirati na iste teme.

Zelena infrastruktura i ponovna upotreba zgrada i javnog prostora svakako su bitni elementi pametnog razvoja naših gradova. Strateško planiranje gradova svakako treba uzeti u obzir na koji način očuvati i unaprijediti zelene dijelove grada, kao i osigurati da se gradske jezgre oživljavaju ponovnom upotrebom napuštenih i zapuštenih prostora. Takav pristup očito će se podudarati i s mogućnostima financiranja koje očekujemo kroz strateški okvir Nacionalne razvojne strategije i operativne programe za EU fondove u nadolazećoj perspektivi 2021. – 2027.

„Po ugradnji zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom u vlastitu strategiju, gradovi trebaju razmisliti o specifičnim planovima usmjerenim na uređenje zelene infrastrukture, kao i strateškim projektima vezanim uz regeneraciju brownfield područja.“

Svaka naša urbana sredina može već sada, u pripremi za strateško planiranje 2020.-2027., početi razmišljati na koji način bi uređenjem krajobraza i ponovnom upotrebom prostornih elemenata mogla unaprijediti kvalitetu života i rada. Pritom imamo priliku unaprijediti prirodno i kulturno nasljeđe, bogatu graditeljsku i krajobraznu baštinu. Primjera je mnogo, ali važno ih je interpretirati u okviru prostornih, organizacijskih pa i financijskih mogućnosti hrvatskih gradova. Tako na području Sesveta možemo istaknuti već spomenutu mesnu industriju Sljeme, gdje se dio postojećih zgrada planira za prenamjenu, umjesto da se sav fond građevina u potpunosti razruši. Na taj način postojeće građevine dobivaju novu funkciju, a ekološki otisak i troškovi postaju znatno manji.

„Hrvatska obiluje napuštenim zgradama i prostorima zbog čega je u izradi digitalni portal s registrom brownfield područja RH koji se uspostavlja u cilju digitalizacije, inventarizacije, vrednovanja i praćenja stanja ovakvih prostora i zgrada te stvaranja preduvjeta za kreiranje poticajnih mjera za ulaganja koja će napuštene prostore i zgrade prenamijeniti ili revitalizirati u višenamjenske suvremene urbane strukture i druge sadržaje.“ U ovom slučaju najviše možemo govoriti o nekretninama koje su u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne i regionalne samouprave. Otvaranjem ovih područja privatnom kapitalu otvaraju se brojne prilike za razvoj Republike Hrvatske.

Utjecaj na razvoj prostora u Sesvetama

Ono što sad stupa na snagu je obveza svakog grada, regije, ali i cijele države da odredi smjer i strategiju u kontekstu održivog razvoja. Događa se apsolutni zaokret u paradigmi djelovanja. Zaštita se više ne odvaja od razvoja, već ona postaje sastavni dio razvoja. Kao civilizacija smo shvatili da smo došli do tipping point-a, točke poslije koje vjerojatno slijedi uništenje životnih prilika kakve trenutno poznajemo.

Međutim, kako nas to obvezuje? Što nam je činiti i kako to može utjecati na mikroekonomiju naše regije ili mjesta? Europska unija će usmjeravati novčana sredstva, ali na koji način ćemo se mi za ta sredstva natjecati? Možemo li na neki način monetizirati okolišne vrijednosti koje smo uspjeli očuvati, odnosno imaju li one ekonomsku vrijednost i prednost? Kako iskoristiti uništena gospodarstva i postindustrijska područja?

Na primjeru Sesveta možemo primijetiti razvoj nekoliko trendova. Velik broj građana, koji je izazvan eksponencijalnom demografskom eksplozijom u posljednjih nekoliko desetljeća, počeo je tražiti određeni standard življenja koji je dostupan drugim gradskim četvrtima. Sesvete od perifernog, i prilično marginaliziranog, naselja Grada Zagreba postaju njegovim sekundarnim središtem. Umjesto kao kraj grada, na njih građani Sesveta počinju gledati kao na istočni ulaz te više ne žele biti doživljavani kao građani drugog reda. Kako se to reflektira na prostor? Značajno! Sesvećani žele središte i sve javne sadržaje koji im s pravom pripadaju. Međutim, postavlja se pitanje, gdje je to i kojim sredstvima moguće ostvariti te kakve će posljedice to imati na gospodarstvo.

Prema posljednjim podacima, u naselju Sesvete živi gotovo 70.000 stanovnika. To je veliki gospodarski potencijal u vidu potencijalne radne snage, potrošača te mjesta za razvoj privrede. Sesvete imaju ogroman prostorni kapacitet, a što je najbitnije – on se nalazi u samom geografskom središtu naselja te je u vlasništvu Grada Zagreba. Međutim, kako bi se iskoristio puni potencijal za razvoj središta Sesveta te kako bi Sesvete bile spremne za korištenje prethodno navedenih programa, ali i drugih programa poput ITU mehanizama, one moraju razviti vlastitu strategiju razvoja. Europska unija uvijek inzistira na temeljnim dokumentima i razvojnim projektima na temelju kojih će dodjeljivati novac. Ono u čemu velik broj jedinica lokalne samouprave vrlo često zaostaje je upravo priprema osnovne dokumentacije, na temelju kojih bi mogle povući sredstva.

Središte Sesveta tako mogu postati mjesto za održivi razvoj društvenih sadržaja, ali postati središte razvoja kompetencija i znanja, na temelju kojih će se generirati svaki budući razvoj. Stvaranje kompetentne i specijalizirane radne snage te stvaranje razvojnih središta uvjetovat će koliko ćemo kao naselje ili država biti spremni izboriti se na tržištu. Sesvete moraju razviti podlogu na temelju koje će iskoristiti svoj prostorni, ali i demografski potencijal. U protivnom možemo očekivati nastavak stihijskog razvoja prostora i pritisak na prirodne vrednote. Razvoj je nužno lokalizirati i iskoristiti postojeći potencijal brownfield područja, kako se gradsko naselje ne bi nekontrolirano nastavilo širiti u vlastitu okolicu. Osim što se na taj način uništava prostor i okoliš, iz gospodarske i financijske perspektive je neodrživo razvijati infrastrukturu za sporadične pogone i stambene objekte u prostoru.

Jedan od prvih koraka koji je učinjen u Sesvetama je zaslugom udruge Zelene i plave Sesvete. Udruga je svojim inicijativama i prijedlogom projekta uspjela, u suradnji s Gradom Zagrebom i Arhitektonskim fakultetom, ostvariti financijsku potporu u visini od otprilike 1,5 milijuna eura. Financijska potpora dobivena je u okviru projekta proGIreg, što je akronim za productive green infrastructure for post-industrial areas. Okvir i inicijalni okidač za razvoj središta Sesveta stvoren je upravo u kontekstu zelene infrastrukture, a sredstva su dobivena za pilot projekte „prirodno uvjetovanih rješenja“ (natural based solutions). U toj sferi Sesvete postaju predvodnica održivog razvoja Republike Hrvatske.

Utjecaj na razvoj lokalnog gospodarstva

Na početku ćemo se složiti da je inicijalni trošak izgradnje infrastrukture i građevinskih objekata vjerojatno značajno veći kad nas obvezuju brojne direktive o održivom razvoju. Međutim, dugoročno se stvara značajno manji pritisak na svu infrastrukturu. To možemo navesti na primjeru upravljanja oborinskim vodama, koja je temelj zelene infrastrukture.

Odlučimo li ignorirati globalne posljedice klimatskih promjena i potencijalni izravni učinak čovjekovog razvoja na razvoj istih, uvijek možemo sagledavati mikroklimatske uvjete koje donosi razvoj. Na lokalnoj razini zelena infrastruktura pokazuje značajan i evidentan učinak.

To ćemo pokazati upravo na primjeru upravljanja oborinskim vodama – mala propusnost trenutno upotrebljavanih materijala uvjetuje da se kiša izlijeva direktno u odvodnju ili kanalizaciju. Zbog velikih pritisaka se u slučaju velikih oborina zatvara sustav pročistača te u rijeke odlazi apsolutno sav sadržaj kojeg proizvede jedan grad, uključujući i kanalizaciju. Onda uslijedi drastično zagađenje rijeka, jezera i mora, a nisu isključene niti drastične poplave (poput one u Gunji). Na to se konvencionalnim putem odgovara velikim hidrološkim zahvatima pa se izgrađuju brane, izravnavaju vodotoci i dodatno uništava naš okoliš, a tek dugoročno počinjemo osjećati negativne posljedice takvih zahvata zbog snižavanja visine podzemnih voda i sve češćih suša. Zelena infrastruktura zahtijevat će ekološki pristup upravljanja vodama. To će značiti zadržavanje vode u prostoru kako bi se smanjio pritisak na oteretne kanale, a samim time i na rijeke. Voda će se zadržavati u kišnim vrtovima ili na zelenim krovovima. Osim što će se stvarati manje opterećenje na rijeke i slivove, voda će se polako otpuštati u tlo, čime će se smanjiti posljedice ekstremnih suša, a promijenit će se mikroklimatski uvjeti jer će ta ista voda isparavati i snižavati temperaturu zraka (što se ponovno može pozitivno odraziti na prostor).

Time možemo zaključiti da posljedice razvoja zelene infrastrukture ne moramo direktno osjetiti, ali vođenjem dugoročne statistike dolazimo do zaključka da ona ima apsolutno pozitivan utjecaj na razvoj gospodarstva, ali prvenstveno životnih uvjeta – koji bi trebali biti temelj razvoja ljudskog društva (osim ako nam je isključivo bitna perspektiva profita). Brojni su drugi pozitivni učinci razvoja zelene infrastrukture, poput utjecaja na toplinske otoke. Sadnjom stabala temperatura zraka se u nekom prostoru može sniziti 5-10 ^oC, što pozitivno utječe na smanjenje troškova održavanja građevina, smanjenje razine stresa kod radnika, a što onda bitno smanjuje razinu kardiovaskularnih bolesti itd.

Međutim, kako bi se privredu potaknulo na razvitak zelene infrastrukture, moraju joj se predstaviti benefiti razvoja iste, ali i honorirati one koji je provode. Tako se mogu smanjiti nameti za odvodnju tvrtkama koji su uložili u razvoj ekološkog upravljanja vodama, korištenje obnovljivih izvora energije i sl. Međutim, za to je potrebno imati čvrste odluke lokalne vlasti i strategiju razvoja mjesta. Donosioci odluka moraju biti svjesni da će investicije imati gospodarski povrat na regionalnoj razini, ali i na razini zajednice.

Zaključak

Zelena infrastruktura i kružno gospodarstvo će imati dalekosežne posljedice na razvoj društva. Te posljedice će se odražavati u svim vidovima društva – od čovjekovog izravnog okoliša, do razvoja gospodarstva. Pred suvremeno društvo se postavljaju novi uvjeti i izazovi zbog kojih ćemo morati tražiti nove alternative. Dugoročno ove odluke možda neće imati značajan utjecaj na razvoj globalnih klimatskih promjena, ali će zasigurno imati utjecaj na mikroklimatske uvjete te razvoj regionalnog gospodarstva. U konačnici, razvoj zelene infrastrukture može imati za posljedicu ekonomski neovisnije građane u vidu energetike i proizvodnje hrane. Međutim, ono što je najbitnije, je da prepoznamo ovaj moment te iskoristimo puni potencijal za pozitivan razvoja prostora i životnih uvjeta.

Europsko društvo sebi postavlja pitanje hoće li dozvoliti da nas vodi isključivo ideja ekonomskog profita. Neograničen gospodarski je neodrživ i nerealan jer se temelji se na ideji neograničene količine resursa i beskonačnom prostoru za rast. Međutim, ti resursi i taj prostor su itekako ograničeni, a odlučimo li se obnašati na isti način, vodimo se vlastitoj destrukciji. Stoga, moramo postaviti pitanje, stavljamo li na prvo mjesto staviti prosperitet čovjeka i njegovog okoliša ili ekonomije. Što je bitnije i tko kome treba biti podređen? Čovjek ekonomiji ili ekonomija, kao alat prosperiteta, čovjeku? Dokazano je da BDP nije isključivo mjerilo sreće i zadovoljstva građana. Možda su zelena infrastruktura i održivi razvoj odgovor, a možda i nisu. Možda neupitno vodimo propasti, neovisno o vlastitim potezima. Međutim, u tom slučaju  možemo odmah početi očajavati i odustati od traženja odgovora. Trenutno se nalazimo u situaciji da moramo propitivati svaku opciju za vlastiti opstanak. Priroda će ionako preživjeti, njoj je ionako svejedno.

Na inicijativu članova udruge u gradskoj skupštini i u gradskom vijeću pokrenuto je pitanje produžetka Branimirove ulice, svojevrsne zaobilaznice oko Sesveta. Izgradnjom ceste rasteretilo bi se središte Sesveta od automobilskog prometa. Osim inicijative za izgradnje, tražilo se revidiranje projekta zbog nelogičnosti. Temeljem inicijative na gradskoj razini je osnovano povjerenstvo za provedbu projekta Branimirove.

http://www.sesvete-danas.hr/vijesti/uz-branimirovu-do-glibokog-jarka-vodstvo-sesveta-zeli-i-vukovarsku-do-sesveta-7389

Tijekom svoga rada, Udruga ukazuje na ilegalnu sječu šuma na području Sesveta te o tome obavještava dežurne službe. Posebice se istaknula sječa na području šume Divjača, za koju je udruga predložila kao uređeni park te šume u blizini obuhvata proGireg projekta (18.10. 2017. – nastup na nacionalnoj televiziji), uz naselje Novi Jelkovec, koje pokazuje izniman potencijal za uređenje parka i zelenog koridora prema središtu Sesveta (21. 3. 2018.).

https://www.youtube.com/watch?v=UmG1URdaw_s&feature=youtu.be

Članovi udruge sudjeluju na raspravi u Plavoj dvorani u Sesvetama te ukazuju na nelogičnosti donošenja novog UPU-a s obzirom na prostorni kontekst i provedbu EU projekta proGIreg, pri čemu se nove sadržaje mješovite namjene smješta u središte gospodarske zone.

https://www.zagreb.hr/UserDocsImages/arhiva/prostorni_planovi/izid%20upu%20gospodarska%20zona%20sesvete%20-%20sjever/oglas%20IZID%20UPU%20GZSS.pdf

Članovi udruge i profesori Arhitektonskog ureda na nacionalnoj televiziji govore o projektu proGIreg i potrebama realizacije novog središta Sesveta.

https://www.facebook.com/zagrebackapanorama/videos/1444643918995523/?t=2