Čelnici Grada Zagreba najavili su izgradnju prve faze Branimirove. Posljednji metar ove prilično značajne gradske prometnice napravljen je na prijelazu iz dvadesetog u dvadesetprvo stoljeće, što prilično slikovito govori o promišljanju sesvetskih prometnih prilika na gradskoj razini. Broj stanovnika se u Sesvetama značajno povećao u posljednjih dvadesetak godina, no prometna infrastruktura nije pratila taj rast. Opterećenje sesvetskih prometnica već je postalo notorno poznato, a najava izgradnje nastavka Branimirove već je postala standardna poštapalica prije svakih izbora.

Međutim, čini se da je nakon dvadeset godina konačno došlo vrijeme za otvaranje prvih radova pa tako mjesna samouprava i pojedini pročelnici najavljuju da će već ovog svibnja službeno biti zakopana prva lopata, a da su otkupljene sve čestice unutar koridora prve faze projekta, a koji se odnosi na potez od Zagrebačke do Brestovečke. Kod realizacije prve faze pojavili su se brojni imovinsko-pravni problemi, a koji su primarno bili vezani uz činjenicu da je unutar koridora bilo izgrađeno nekoliko kuća. No, rečeno je da su navedeni problemi riješeni i vjerujemo da će gradnja krenuti. Najavljena gradnja mnogo će značiti za rasterećenje prometa, a uvjeti građenja u ovoj dionici nisu sporni. Branimirova će u ovom dijelu sa zelenim koridorima i pješačko-biciklističkim stazama stvarno stvoriti dojam prave gradske avenije.

Ono što nastavak Branimirove čini spornim je njezin nastavak dalje od Brestovečke, a odnosi se na druge dvije faze realizacije.

Sesvete su bile određene tranzitom od samog početka postojanja, a velike transverzale (Zagrebačka, željeznica, Slavonska, zaobilaznica…) i danas jasno definiraju cjeline u Sesvetama te uvelike utječu na kvalitetu života građana. Prometnice imaju moć da povezuju ljude, ali mogu značajno doprinijeti i njihovom otuđivanju od okoline. Negativan rezultat bi mogla imati i Branimirova, ukoliko se realizira u onom obliku u kojem je zamišljena.

Pozitivan utjecaj realizacije Branimirove na stanje prometa u Sesvetama je neupitan, ukoliko se gleda isključivo iz perspektive rješavanja prometnog kolapsa. No, onda se postavlja pitanje – gradimo li grad za automobile ili za ljude? Ako gradimo za ljude, onda ne smijemo bespogovorno prihvaćati rješenje koje nam se nameće, a koje bi moglo imati dalekosežne posljedice na naš svakodnevni život i doživljaj Sesveta u cjelini.

Branimirova će svojim nastavkom proći kroz šumu i nastaviti dolinom Vuger potoka prema Dubokom jarku. Prema postojećem projektu, kako bi se savladala visinska razlika između Brestja i Gajišća, potrebno je dio Branimirove urezati u brdo, a preko doline Vugera izgraditi nasip visine od sedam metara. Tako jedno od najperspektivnijih i najreprezentativnijih područja u Sesvetama, prema sadašnjem projektu, u dužini od gotovo kilometar i pol, treba odcijepiti i za sva vremena učiniti gotovo neprohodnim.

Da ilustriramo – dio brda koji će se isjeći kod Starog Brestja će se nasuti preko cijele doline. Načinit će se brana, nepremostivi zid prema sjeveru. Osim estetskog i kulturološkog negativnog utjecaja, povlače se pitanja drugih utjecaja: kako će se to odraziti na okoliš, hidrologiju, strujanje vjetrova, rekreaciju? Tu moramo naglasiti da se mi ne protivimo izgradnji Branimirove u njezinom nastavku, ali se protivimo uzdužnoj pregradnji doline između kojih se nalaze dva mala prolaza – jedan za potok, drugi za automobile.

Zbog toga smatramo da je potrebna potpuno revizija druge faze projekta, pogotovo dok je ona isključivo u projektnoj fazi i dok se o njoj može diskutirati. Ukoliko diskusija izostane, posljedice bi mogle biti kobne. Rješenje za ovaj problem je jednostavno – Branimirova bi mogla biti realizirana u obliku vijadukta, a kod usjeka u Brestovači je potrebno osigurati više pješačko-biciklističkih prijelaza kako bi se osigurao kontinuitet u prohodnosti. Branimirova može značiti rasterećenje prometa, ali ne smije postati opterećenje za naš okoliš. Zato pozivamo predstavnike gradske vlasti na dijalog, kako bismo zajednički raspravili o optimalnom rješenju za Sesvete. Ono ne može biti idealno, no može biti razumno.