Crtica iz povijesti – Rimljani u Sesvetama, Kuzelin

CRTICA IZ POVIJESTI: RIMLJANI U SESVETAMA – KUZELIN

Arheološki lokalitet Kuzelin (Kozelin) nalazi se na Medvednici, 15 km sjeverno od Sesveta. Smješten je na uzvisini od 511 m n/v iznad sela Donja Glavnica. Nalazi se na stazi 47A (odvojak planinarske staze 47 koja vodi do planinarske kuće Grohot).

Do otkrića i iskapanja arheološkog lokaliteta došlo je sredinom i u drugoj polovici 1970-tih godina. Najprije sondažni, a zatim sustavni zaštitno-istraživački radovi započeli su 1981. godine i traju sve do danas.

Arhitektura rimske utvrde Kuzelin vidljiva je samo u ostacima zidova bedema, ali i oni su bili dovoljni da se rekonstruira oblik i veličina utvrde. Današnji ostaci potječu iz rimskog razdoblja, no ovo mjesto je bilo utvrđeno znatno ranije. U kasno brončano doba na brijegu Kuzelin podiže se utvrđeno naselje. Starije željezno doba tu nije zamjetnije prisutno, no zato će sljedeće razdoblje latena, ili mlađega željeznog doba biti osobito obilno nalazima. Dolazak Rimskog carstva i pokoravanje keltskih Tauriska potkraj I. st. prije Krista označio je veliko preoblikovanje organizacije prostora i života u Prigorju. Gradinske utvrde i visinska naselja se napuštaju, a doba I. i II. st. poslije Krista označava velika izgradnja ladanjskih i gospodarskih zdanja (villae rusticae).

Vrijeme seobe naroda i provale barbara iza 375. godine i bitke kod Hadrijanopola označava povlačenje rimskog stanovništva iz ravnica na utvrđene uzvisine, pa je tako naseljeno i veliko vojno-refugijalno utvrđenje na brijegu Kuzelin. Na tu 511 m visoku uzvisinu, koja je vjerojatno imala i vojničku posadu poradi svoga strateškoga položaja na razdjelnici Zagorja i Prigorja i komunikacije Sjever-Jug carstva, sklanja se stanovništvo pred germansko-hunskim provalama.

Istraživanja ovog i susjednih lokaliteta provode već niz godina, a rezultati spomenutih istraživanja publicirani su 2015. godine u „Studija zaštite i prezentacijskog potencijala arheološkog nalazišta Kuzelin i bliskih arheoloških nalazišta“. To nije neobično jer je ispod brda na čijem vrhu se nalazi utvrda prolazila važna rimska prometnica uz koju su arheolozi otkrili ostatke 5 ili 6 rimskih villae rusticae, pa su i one obuhvaćene ovom studijom. O ovoj prometnici već smo pisali na našim stranicama 🙂

Bilo bi vrlo zanimljivo, sa znanstvene i turističke strane, vidjeti interpretaciju života na selu i utvrđenom naselju u rimsko doba. Sadašnje stanje lokaliteta govori da se po pitanju prezentacije i mjera zaštite ništa nije učinilo mnogo i da ovo značajno utvrđeno naselje iz rimskog razdoblja i dalje propada.

Možemo li više iskoristiti ovaj veliki sesvetski potencijal? Kako vi vidite budućnost ovog lokaliteta?

Prijedlozi drvoreda

Drvoredi su iznimno bitan element u stvaranju zelenih koridora kod uspostavljanja zelene infrastrukture. Stvaraju ekološku nišu za biljne i životinjske vrste, ali su bitni za ugodu pješaka. Stoga Udruga daje niz prijedloga uređenja drvoreda u Sesvetama.

Prvi niz prijedloga uređenja drvoreda u bloku ulica Ljudevita Posavskoga – Slatinska – Kelekova. Navedeni primjeri financijski značajno ne opterećuju gradsku četvrt, ali bi uvelike mogli pridonijeti izgledu Sesveta i stvaranju osjećaja urbaniteta u prostoru. Navedeni primjeri svojim smještajem oslanjaju se na lokaciju provedbe programa proGIreg Horizon 2020.

Nastavljamo s prijedlogom uređenja Ninske ulice, točnije uređenje parkirališta uz prugu. Osim drugih ekoloških aspekata, stabla su značajna jer smanjuju pojavu toplinskih otoka. U konkretnom bi slučaju stabla ljeti stvarala hladovinu i smanjila rizik toplinskog udara prilikom ulaska u automobil.

Međutim, pritom je bitno odabirati spororastuće vrste, čije se grane neće slomiti prilikom snažnijih udara vjetra. Također, stabla je bitno smjestiti podalje od infrastrukture jer se prilikom svakog kopanja oštećuje korijen te narušava statika stabla.

Udruga je MO Novi Jelkovec predložila dovršetak drvoreda lipa u Ulici 144. brigade Hrvatske vojske. Drvored nikad nije dovršen zbog izgradnje obližnje srednje škole. Potrebno je ukloniti dio asfalta, koji je služio kao pomoćni nogostup tijekom izgradnje, a koji više nema funkciju.

Osim ekoloških i estetskih razloga, dovršetak drvoreda imao bi i sigurnosnu vrijednost: naime, nesavjesni vozači pješačko-biciklističku stazu koriste kao prečac između dvaju ulica i tako ugrožavaju druge sudionike u prometu. Na ovaj način bi se iste spriječilo u naumu.

Brže od Sesveta do Zagreba na biciklu?

Ideja o biciklističkoj magistrali Zagreb – Dugo Selo postoji nekoliko godina, a prvi se tom temom bavio Sindikat biciklista. Kasnije su tu temu u stručnom radu obradili studenati krajobrazne arhitekture Helene Miholić, Vitorije Šokec Plepelić, Lovre Ćuka i Davida Kramarića te Marijo Spajić koji ju je obradio u širem kontekstu razvoja biciklističke infrastrukture Sesveta. Stručni rad postao prve skupine je prvi studentski rad koji je Grad preuzeo od Agronomskog fakulteta s ciljem realizacije.

Predviđeno je da biciklistička magistrala bude duga 23,8 kilometara, a bila bi podijeljena na osam dionica. Radila bi se uz željezničku prugu te bi se tako oživio i sam prostor oko pruge.

Projekt je predstavljen 2016. godine, a mi donosimo dio projekta koji se odnosi na dionice koje prolaze kroz Sesvete. Ovaj projekt bi mogao biti od iznimne vrijednosti za Sesvećane jer bi značajno ubrzao biciklističko kretanje prema središtu grada. Također, ova magistrala bi vožnju učinila značajno sigurnijom u odnosu na postojeće stanje, gdje bi se biciklisti trebali kretati iznimno prometnom Zagrebačkom cestom.

Nadamo se skoroj realizaciji, s obzirom da ne govorimo o skupoj i kompliciranoj investiciji!

Ilegalna odlagališta otpada

Udruga ukazuje na velik broj ilegalnih odlagališta u Sesvetama koja osim što narušavaju sliku Sesveta, predstavljaju iznimno velik zdravstveni i ekološki problem. Izdvajamo dva smetlište na cesti Popovec –  te veliko odlagalište u Sesvetskom Kraljevcu. Nažalost ovo nisu izdvojeni primjeri ilegalnog odlaganja otpada diljem Sesveta. Osim što moramo prozvati gradske službe koje ovaj problem ne primjećuju, ili odbijaju primijetiti i riješiti, zasigurno moramo prozvati i sve nesavjesne građane koji do ovog stanja i dovedu. Iznimna je sramota na ovaj način uništavati naš okoliš!

Komunalni inspektori vrijeme je za proljetno čišćenje! Sugrađani koji radite ovakav nered probudite se i prestanite činiti zlo sebi, svojoj djeci i vašim sugrađanima!

Prijedlog uređenja parka Svih Svetih

Udruga se zalaže za pretvaranje šume, livade i rasadnika u park/perivoj Svih Svetih. Prijedlog se temelji na ostvarenim mogućnostima izgradnje biciklističke putem EU proGIreg programa, a kojem je dugoročni cilj povezivanje Medvednice i rijeke Save. Park se nalazi upravo na toj trasi i pokazuje veliki potencijal za rekreativne i ine sadržaje.

Stoga udruga predlaže sljedeći program uređenja:

> Izrada projekta uređenja perivoja Svih Svetih

> Planiranja etapa izgradnje

> Krčenje i čišćenje nepotrebnih i bolesnih stabala i grmlja

> Sadnja novih stabala i krajobrazno uređenje prema projektu

> Uređenje postojećih staza

> Uređenje potoka

> Postavljanje klupa

> Postavljanje skulptura

Prijedlog uključuje izgradnju sadržaja poput ulaza u perivoj, pješačkih staza (prilagođenih roditeljima s djecom i osobama s poteškoćama u kretanju), stazu za bicikliste te staze za sanjkanje. Pritom bi staze unutar parka trebalo povezivati sa stazama i pristupima izvan parka.

Nadalje, potrebno je osigurati prijelaze preko potoka u obliku mostova. Prijedlog uključuje i retenciju vode, koja bi omogućila stvaranje jezera. Također, unutar parka bi se mogli nalaziti sportski sadržaji, dječja igrališta, odmorišta. S obzirom na velike prostorne kapacitete, park može osigurati i privatnu ponudu sadržaja, poput adrenalinskog parka, restorana i bistroa, kampa i sl.

Rasadnik, dolina Vuger potoka i šuma Divjača mogli bi po prijedlogu Udruge zelene i plave Sesvete postati uređeni Perivoj Svih Svetih! Sesvetski Maksimir i Bundek na jednom mjestu! Ako Vam se ideja sviđa, podržite nas!