Čelnici Grada Zagreba najavili su izgradnju prve faze Branimirove. Posljednji metar ove prilično značajne gradske prometnice napravljen je na prijelazu iz dvadesetog u dvadesetprvo stoljeće, što prilično slikovito govori o promišljanju sesvetskih prometnih prilika na gradskoj razini. Broj stanovnika se u Sesvetama značajno povećao u posljednjih dvadesetak godina, no prometna infrastruktura nije pratila taj rast. Opterećenje sesvetskih prometnica već je postalo notorno poznato, a najava izgradnje nastavka Branimirove već je postala standardna poštapalica prije svakih izbora.
Međutim, čini se da je nakon dvadeset godina konačno došlo vrijeme za otvaranje prvih radova pa tako mjesna samouprava i pojedini pročelnici najavljuju da će već ovog svibnja službeno biti zakopana prva lopata, a da su otkupljene sve čestice unutar koridora prve faze projekta, a koji se odnosi na potez od Zagrebačke do Brestovečke. Kod realizacije prve faze pojavili su se brojni imovinsko-pravni problemi, a koji su primarno bili vezani uz činjenicu da je unutar koridora bilo izgrađeno nekoliko kuća. No, rečeno je da su navedeni problemi riješeni i vjerujemo da će gradnja krenuti. Najavljena gradnja mnogo će značiti za rasterećenje prometa, a uvjeti građenja u ovoj dionici nisu sporni. Branimirova će u ovom dijelu sa zelenim koridorima i pješačko-biciklističkim stazama stvarno stvoriti dojam prave gradske avenije.
Ono što nastavak Branimirove čini spornim je njezin nastavak dalje od Brestovečke, a odnosi se na druge dvije faze realizacije.
Sesvete su bile određene tranzitom od samog početka postojanja, a velike transverzale (Zagrebačka, željeznica, Slavonska, zaobilaznica…) i danas jasno definiraju cjeline u Sesvetama te uvelike utječu na kvalitetu života građana. Prometnice imaju moć da povezuju ljude, ali mogu značajno doprinijeti i njihovom otuđivanju od okoline. Negativan rezultat bi mogla imati i Branimirova, ukoliko se realizira u onom obliku u kojem je zamišljena.
Pozitivan utjecaj realizacije Branimirove na stanje prometa u Sesvetama je neupitan, ukoliko se gleda isključivo iz perspektive rješavanja prometnog kolapsa. No, onda se postavlja pitanje – gradimo li grad za automobile ili za ljude? Ako gradimo za ljude, onda ne smijemo bespogovorno prihvaćati rješenje koje nam se nameće, a koje bi moglo imati dalekosežne posljedice na naš svakodnevni život i doživljaj Sesveta u cjelini.
Branimirova će svojim nastavkom proći kroz šumu i nastaviti dolinom Vuger potoka prema Dubokom jarku. Prema postojećem projektu, kako bi se savladala visinska razlika između Brestja i Gajišća, potrebno je dio Branimirove urezati u brdo, a preko doline Vugera izgraditi nasip visine od sedam metara. Tako jedno od najperspektivnijih i najreprezentativnijih područja u Sesvetama, prema sadašnjem projektu, u dužini od gotovo kilometar i pol, treba odcijepiti i za sva vremena učiniti gotovo neprohodnim.
Da ilustriramo – dio brda koji će se isjeći kod Starog Brestja će se nasuti preko cijele doline. Načinit će se brana, nepremostivi zid prema sjeveru. Osim estetskog i kulturološkog negativnog utjecaja, povlače se pitanja drugih utjecaja: kako će se to odraziti na okoliš, hidrologiju, strujanje vjetrova, rekreaciju? Tu moramo naglasiti da se mi ne protivimo izgradnji Branimirove u njezinom nastavku, ali se protivimo uzdužnoj pregradnji doline između kojih se nalaze dva mala prolaza – jedan za potok, drugi za automobile.
Zbog toga smatramo da je potrebna potpuno revizija druge faze projekta, pogotovo dok je ona isključivo u projektnoj fazi i dok se o njoj može diskutirati. Ukoliko diskusija izostane, posljedice bi mogle biti kobne. Rješenje za ovaj problem je jednostavno – Branimirova bi mogla biti realizirana u obliku vijadukta, a kod usjeka u Brestovači je potrebno osigurati više pješačko-biciklističkih prijelaza kako bi se osigurao kontinuitet u prohodnosti. Branimirova može značiti rasterećenje prometa, ali ne smije postati opterećenje za naš okoliš. Zato pozivamo predstavnike gradske vlasti na dijalog, kako bismo zajednički raspravili o optimalnom rješenju za Sesvete. Ono ne može biti idealno, no može biti razumno.
Udruga Zelene i plave Sesvete je 29. ožujka 2021. godine na svojim stranicama postavila kratki anketni upitnik gdje su svi građani gradske četvrti Sesvete pozvani da odaberu ključna pitanja za koja smatraju prioritetnima u kontekstu budućeg razvoja Sesveta. Pritom je bilo ponuđeno dvadeset mogućih odgovora, za koje su članovi udruge smatrali relevantnima, a ispitanicima je bilo omogućeno dodati vlastite odgovore. Anketni upitnik je trajao do 15. travnja 2021. godine, a do zatvaranja mogućnosti odgovaranja na upitnik sudjelovao je 941 ispitanik. Ovu brojku smatramo relevantnom za okvirni pregled želja stanovnika Sesveta s obzirom na to da govorimo o gotovo 1% sveukupnog stanovništva Sesveta. Upitnik nije ispitivao demografsku sliku sudionika, već je želja bila steći generalnu sliku o potrebama Sesvećana s obzirom na približavanje datuma predstojećih izbora.
Osvrt
S obzirom na odgovore građana, uočljivo je da je jedna od prioritetnih tema zasigurno pitanje prometa. Kao najveći imperativ iskazan je produžetak Branimirove, što vjerojatno proizlazi iz želje za rješavanjem pitanja svakodnevnih gužvi koji opterećuju lokalno stanovništvo. Velik broj stanovnika u produžetku Branimirove vidi rasterećenje lokalnih cesta i mogućnost olakšanog kretanja, što se može povezati s drugim odgovorima koji su vezani uz cestovni, ali i drugi promet.
Uređenje središta Sesveta te smještanje prijeko potrebnih javnih institucija i sadržaja na lokaciji bivše mesne industrije Sljeme ukazuje na želju građana za novim funkcionalnim središtem te potrebom transformacije ovog područja.
Na trećem i četvrtom mjestu nalaze se pitanja vezana uz uređenje javnih prostora, a koje dijeli iznimno mala razlika (gotovo na razini statističke pogreške). Navedena pitanja odnose se na pitanja uređenja zelenih prostora i javno dostupnih i besplatnih rekreacijskih sadržaja. Ova pitanja proizlaze iz potkapacitiranosti javnih sadržaja u Sesvetama te izostanka kvalitetnog uređenja, a nadovezuju se i na pitanje uređenje središta Sesveta.
Na petom mjestu, sa sličnim brojem odgovora kao i prethodna dva pitanja, nalazi se pitanje planiranja. Građani ukazuju na potrebu promjene prostornog plana te generalnog urbanističkog plana u skladu sa suvremenim životnim prilikama. Na šestom mjestu nalazi se uređenje pješačko-biciklističke infrastrukture, što se ponovno veže uz pitanje prometovanja, ali i pitanje rekreacije i uređenja javnih prostora sukladno paradigmi održivog razvoja.
Na sedmom mjestu nalazi se pitanje kvalitetnijeg javnog prijevoza. Ovdje je potrebno naglasiti da je velik broj ispitanika u vlastitim odgovorima istaknuo probleme javnog prijevoza (npr. probleme autobusnih i tramvajskih linija), ali koji nisu pribrojeni ovom odgovoru. Međutim, iz ovoga je moguće zaključiti da su problemi javnog prijevoza sveprisutni.
Ostala pitanja bila su vezana uz lokalne probleme pojedinih dijelova Sesveta, a koji se primarno održavaju na kvalitetu života stanovnika tog područja – pitanja neriješene kanalizacije, spojne ceste Novi Jelkovec – Centar, obnova ceste Sesvete – Sesvetski Kraljevec i sl.
Kao dodatne odgovore možemo izdvojiti: probleme djelovanja lokalnih vlasti; potreba za povećanjem broja kružnih tokova na križanjima; želja za otvaranje novih obrazovnih institucija; pitanja parkirališta uz željezničke postaje i između zgrada (prijedlozi javnih garaža); pitanja rješavanja drugih zapuštenih industrijskih pogona te njihova transformacija; organizacija javnih događanja te druge komunalne teme.
Moramo istaknuti da rezultati dobiveni ovom anketom u najvećem dijelu koreliraju s projektom Zelene i plave Sesvete, gdje bi donošenje novog sesvetskog GUP-a bio jedan od prioriteta i preduvjeta za održiv razvoj Sesveta. Rješenja ključnih pitanja prema postojećem prostornom planu gotovo su nemoguća i potrebne su suštinske izmjene istog, odnosno donošenje plana nove generacije. Nadamo se da će rezultati ove ankete biti vrlo instruktivni i za sve sudionike aktualnih lokalnih izbora.
Gradska četvrt Sesvete zauzima gotovo četvrtinu površine Zagreba i najveća je u gradu. Sesvete su danas dominantno stambena četvrt, a pokazuju jedan od najvećih prirasta broja stanovnika u Republici Hrvatskoj. Međutim, to značajno povećanje broja stanovnika ne prati prikladan razvoj mjesta, zbog čega su danas sveprisutni brojni problemi s kojima se stanovnici Sesveta svakodnevno moraju suočavati: zagušen promet, zastarjeli sustav javnog prijevoza, neadekvatno uređenje javnih površina, nepostojanje središta naselja te izostanak temeljne infrastrukture u velikom broju naselja gradske četvrti.
Zbog toga se udruga odlučuje na izradu temeljnog dokumenta u kojem su pobrojane gotovo sve teme kojima se udruga bavila i za koje je ponudila rješenja. Udruga Zelene i plave Sesvete je tijekom posljednjih nekoliko godina iznijela brojne inicijative, prijedloge i projekte koje su članovi udruge smatrali ključnima za održivi razvoj Sesveta. Razrađene ideje dodatno su utemeljene na Demografskoj studiji Sesveta, koju je za udrugu izradio doc. dr. sc. Stjepan Šterc, te anketi o mišljenju i stavovima stanovnika Sesveta o kvaliteti javnih površina u Sesvetama.
Ovaj dokument je nastao kao platforma u kojoj su objedinjene i obrazložene sve ideje razvoja gradske četvrti Sesvete s pripadajućim slikovnim prikazima i ilustracijama. Evidentno je da su postojeći službeni planovi i odluke gradskih tijela u raskoraku sa stvarnošću i realnim načinom življenja na području Sesveta, stoga svoje projekte i prijedloge iznosimo kao slobodno dostupan dokument svim zainteresiranim stranama, s ciljem širenja ideje održivog razvoja naselja.
SEKTORSKE PLATFORME
Prostorno planiranje
Prostorni plan Grada Zagreba
Udruga Zelene i plave Sesvete dugi niz godina zagovara promjene u Prostornom planu Grada Zagreba te Generalnom urbanističkom planu, koje smatramo ključnima za održivi razvoj Sesveta.
S jedne strane središnji prostor Sesveta možemo smatrati degradacijom u urbanističkom smislu, no i kao sjajan potencijal i veliki prostorni kapacitet, jer Sesvete i dalje nisu preizgrađene i urbanistički zaokružene. Time se otvara prilika za promišljanje o budućnosti razvoja Sesveta kao istočnog središta Grada Zagreba. Međutim, kako bi se postigao skladan razvoj središta Sesveta, potrebno je izmijeniti prilike u postojećem Prostornom planu jer trenutni Generalni urbanistički plan Sesveta ne pokriva ukupno područje u kojem se predlažu promjene namjene površina. Stoga Udruga Zelene i plave Sesvete iznosi prijedlog Izmjene Prostornog plana Grada Zagreba koje bi neposredno utjecale na uvjete Generalnog urbanističkog plana Sesveta:
Prenamjena gospodarske zone u mješovitu namjenu, sa središnjim zelenim koridorom, na području između središta Sesveta i Novog Jelkovca;
Izmjena obuhvata GUP-a uključivanjem nove integralne gospodarske zone Sesvetski Kraljevec (istočno od Dumovca);
Stvaranje novog gradskog središta na području bivše mesne industrije Sljeme, koje prestaje biti gradskim projektom
Prijedlog promjene prostornog plana
Generalni urbanistički plan
Formalno gledajući, južno od pruge i dalje se nalazi gospodarska zona, čija nefunkcionalna realizacija i planski pristup koči urbanistički razvoj Sesveta. Pojedina poduzeća na ovom području odlično posluju, no u sveukupnoj slici možemo primijetiti da je stanje daleko od idealnog. Infrastruktura je zastarjela i neodgovarajuća, a dobrim dijelom ovisi o osobnim inicijativama samih vlasnika zemljišta, što često rezultira partikularnim rješenjima. Ulazak tranzita u središte naselja dodatno uvjetuje probleme za ionako potkapacitirane gradske prometnice.
GUP Sesveta je danas vrlo nefleksibilan plan zbog neprepoznavanja stvarnih životnih potreba današnjeg vremena i zbog rigidnog tumačenja postojeće zakonske regulative. Postojeći GUP je donesen 2003. godine, a nakon donošenja devet puta su izrađivane njegove izmjene i dopune koje pokrivaju uglavnom formalna zakonska usklađivanja ili rješavaju pojedinačne točkaste probleme u prostoru.
Izvorno, GUP iz 2003. godine zapravo nije bio novi GUP već se u njemu nalaze sve strateške prostorne odluke iz 1986. godine iz „Generalnog urbanističkog plana naselja gradskog karaktera Sesveta“ koji je također doživio dvije svoje izmjene i dopune.
GUP je u današnjem kontekstu postao nefleksibilan „provedbeni“ plan umjesto strateškog plana. Udruga se zalaže za fleksibilan plan koji će definirati i štititi javni prostor svim sredstvima, a u cijelom preostalom prostoru dozvoljavati fleksibilna i životu prilagodljiva rješenja u skladu sa zakonskom regulativom i bez potrebe za stalnim izmjenama i dopunama. Uz pomoć Ministarstva prostornog uređenja i gradnje željeli bismo da se donese plan koji brzo i efikasno rješava sva globalna pitanja na terenu. GUP ne odgovara granicama naselja Sesvete, zbog čega proizlaze prostorni problemi na jugu naselja (Sesvetski Kraljevec), a zbog čega je potrebno redefinirati granicu u skladu s obuhvatom naselja.
Prijedlog uređenja nove gospodarske zone i granica GUP Sesvete
Strategija razvoja
Navedena argumentacija o neophodnoj potrebi izrade novog GUP-a Sesveta pokazuje da se izradi novog plana treba pristupiti s kvalitetnim podlogama za izradu plana. Predlažemo da se pripreme kvalitetne podloge za izradu novog GUP-a.
Glavna podloga za donošenje novog plana je strategija razvoja. Smatramo da treba pristupiti izradi strategije razvoja Sesveta koja će provjeriti sve do sada označene iskustvene potrebe promjena.
Slijede napomene o osnovnim analizama koje zajedno čine dokument „Strategija razvoja Sesveta“:
Ekonomska analiza
Razvoj Sesveta mora se bazirati na analitički i statistički dokazanim komparativnom prednostima prostora i ljudi koji žive i rade u prostoru gradske četvrti Sesvete i njegovoj neposrednoj okolici iz susjednih gradskih četvrti.
Demografska analiza
Strategija Sesveta mora se temeljiti na postojećim ljudskim potencijalima kao i izvedbenim akcijskim planovima privlačenja i doseljavanja stanovništva u ovaj prostor. Detaljna i argumentirana analiza demografskih kretanja dokazat će ili opovrgnuti određene potencijale razvoja ili korigirati ih i preusmjeriti ih u pravom smjeru.
Imovinska analiza i komasacija
Kako izrada svakog plana u mnogome ovisi o stanju vlasništva nad nekretninama na terenu, potrebno je izvršiti analizu potencijala prema veličini i vlasništvu nad zemljištima koja najznačajnije mogu doprinijeti razvoja Sesveta.
Na širem području Sesveta potrebna je urbana i poljoprivredna komasacija kao pokretač razvoja, koja uostalom ima i svoje zakonsko uporište. Trenutni oblici čestica značajno koče razvoj i opterećuju ili onemogućuju razvoj prihvatljive infrastrukture.
Razvoj središta – s obje strane pruge
Bivša mesna industrija Sljeme je u vlasništvu je Grada Zagreba, pri čemu Grad raspolaže s ukupno 125.000 m2 prostora. S obzirom na to da se ovaj prostor nalazi na samo nekoliko stotina metara od povijesnog središta Sesveta, lokacija je idealna za vertikalno povezivanje Sesveta u smjeru sjever-jug. Na ovu lokaciju moguće je smjestiti velik broj javnih i društvenih sadržaja koji nedostaju Sesvetama: policijska postaja, dom zdravlja, glazbena i druge škole, sud, zavod za katastar i geodetske poslove, kazalište, klastere tehnoloških, znanstvenih i poljoprivrednih hub-ova i brojne druge javne institucije.
Prema postojećem planu najveći dio geografskog središta Sesveta pripada gospodarskoj namjeni. Iako su Sesvećani znakovito poslovno vrlo poduzetni, središte grada ne bi trebalo u budućnosti zauzimati gospodarstvo ili mala industrija. Tu je prvenstveno mjesto javnim sadržajima koji značajno nedostaju Sesvetama, stanovanju i uredskim poslovnim prostorima uz mnogo zelenila, rekreaciju, smanjeni intenzitet prometa te čistu životnu sredinu.
Sesvetama u potpunosti nedostaje identitet i potrebno je stvaranje karaktera centra grada kako to danas ima Zagreb; gusti raster ugodnih stambeno poslovnih ulica i blokova, veliki gradski park s najvažnijim javnim ustanovama te mnoštvo javnih, zelenih i vodenih površina.
Postizanje ovog cilja nije moguće jednostavnom promjenom namjene tj. izmjenom postojećeg GUP-a, već je potrebno izrazito interaktivno planiranje mjesta, a ne shematsko određivanje planskih namjena i površina. Na ovom prostoru se očekuje promjena rastera prometne i ostale infrastrukture.
Razvojem veće gustoće naseljenosti središta Sesveta smanjit će se negativan utjecaj na okoliš u rubnim dijelovima naselja (urban sprawl) te smanjiti opterećenje infrastrukture. Temeljna infrastruktura u sjevernim naseljima gradske četvrti jedan je od temeljnih izazova i treba postati jednim od prioriteta uređenja Sesveta!
Prijedlog spoja novog i starog dijela Sesveta
Brownfield područja
Sesvete obiluju zavidnim brojem napuštenih bivših industrijskih pogona i površina. Najvažnija takva površina je teritorij bivše mesne industrije Sljeme, danas u GUP-u planski gradski projekt i u vlasništvu Grada Zagreba. Prostor je danas zapušten i djelomično opasan. Na ovom mjestu moguće je stvoriti novo središte Sesvete, u kojem će se prvenstveno nalaziti najvažniji nedostajući javni sadržaji.
Iako su prvi koraci već učinjeni na promjeni stanja prostora Sljemena, pokazalo se da su planska ograničenja GUP-om prevelika da bi se posao nastavio. Nema nikakvog smisla da se Sesvete svojim planskim dokumentom ograničavaju u razvoju. Pritom prvenstveno nema smisla da Grad (Sesvete) zbog toga ne može nuditi projekte koji se mogu financirati iz EU fondova, što je pokazala provedba europskog projekta ProGlreg.
Slijede druga brownfield područja u vlasništvu Republike Hrvatske ili Grada Zagreba u kojima leži veliki potencijal za urbani razvoj Sesveta su (s prijedlozima funkcija):
bivša vojarna Sesvetska Sopnica – stambeno naselje
bivša vojarna Gliboki jarek – stambeno naselje i komercijalni sadržaji
bivša vojarna Šija Vrh – međunarodni vatrogasni centar s poligonima za obuku (olakšana pristupačnost lokacije svim točkama u gradskoj četvrti zbog blizine pristupa gradskoj obilaznici)
Prijedlog lokacije vatrogasne postaje
Promet
Veliki dijelovi Sesveta, a posebice njihovo središte, danas su iznimno opterećeni prometnim problemima koji se nisu rješavali desetljećima pa su Sesvete postale i ostale „selo“ na kraju Grada. Naša želja je da Sesvete postanu istočni centar Grada Zagreba. To prije svega znači da Sesvete moraju biti dobro prometno povezane s cijelim gradom, a da takvo povezivanje ne utječe negativno na život njenih stanovnika.
Planirani promet u središtu Sesveta nije prihvatljiv za njegove stanovnike, jer će u budućnosti napraviti još širu i veću prostornu barijeru između starog sjevernog dijela i novog južnog dijela četvrti (više od sto metara širok prometni koridor). Tražimo da se pronađe prometno rješenje koje centar Sesveta oslobađa od velikog prometa te želimo realizaciju svog centar u kojem dominira sigurnost, pješaci, biciklisti i javni promet.
Željeznica
Željeznički promet predstavlja najbrži oblik kretanja, a obnova kolodvora i njegovo osuvremenjivanje nije nastupilo već desetljećima. Pruga razdvaja sjever i jug Sesveta, ali omogućuje građanima Sesveta da u središtu Zagreba za 12 minuta. Međutim, sustav željeznice je zastario i oronuo. S istoka i sjeveroistoka Zagrebačke županije veliki broj ljudi svaki dan putuje na zapad Zagreba zbog čega je vrijeme putovanja dugo, a prijevoz skup i neefikasan. Dobrom organizacijom istočnog prometnog čvorišta, a kojeg uvjetuje izgradnja obilazne trase za teretni promet prema ranžirnom kolodvoru, postigla bi se višestruka ekonomska korist i smanjio negativan utjecaj prometa na kvalitetu života i zaštitu okoliša.
Tražimo da se na gradskom zemljištu istočno od Badela u centru planira prometni čvor u kojem bi se vršila izmjena prijevoznih sredstava te ostavljali parkirani automobili i bicikli, a prijevoz nastavljao vlakom, tramvajem ili autobusom.
Želimo da se paralelno sa željeznicom dugoročno planira koridor produljenja tramvajske trase Zagrebačkom ulicom od Dupca do centra Sesveta, jer je tramvaj najefikasnije i ekološki najprihvatljivije prijevozno sredstvo. Nadalje, želimo realizaciju intermodalnog čvorišta u središtu Sesveta uvezivanjem okretišta svih oblika javnog prijevoza.
Nadalje, planom razvoja željeznica predviđa se koridor lake željeznice koji bi povezivao Sesvete s Krapinsko-zagorskom županijom. Traži se ucrtavanje jasno definiranog koridora i uvjeta gradnje željeznice u prostorno-planske dokumente.
Željeznički čvor Zagreb
Željeznički kolodvor
Željeznički kolodvor u Sesvetama potrebno je rekonstruirati i prilagoditi suvremenim potrebama građana. Postojeća zgrada kolodvora gotovo je u ruševnom stanju i nije prihvatljiva za gradsku sredinu unutar koje se nalazi. Pristup kolodvoru i peronima je neadekvatan i opasan za kretanje, a zapadni dio kolodvora koristi se kao ilegalno parkiralište i odlagalište otpada.
Sanitarni čvorovi odvojeni su od glavne zgrade i potpuno su devastirani. Broj tračnica je prevelik, pogotovo otkako je kolodvor izgubio funkciju ranžirnog kolodvora nakon uklanjanja gospodarskih sadržaja u neposrednoj okolici – potrebno je smanjiti broj tračnica kako bi pristup pješacima bio lakše dostupan. Također, potrebno je urediti pješačko-biciklističke prijelaze. Predlaže se izmještaj zgrade kolodvora zapadno od postojeće lokacije, bliže prostoru bivše tvornice Sljeme. Pomicanjem kolodvora na zapadnu lokaciju stvara se pretpostavka za intermodalni čvor istok, koji bi objedinio sve oblike javnog prijevoza – vlak, tramvaj, autobuse, automobile (park and ride) te bicikle (parkiranje ili na vlak).
Parkirališta uz postaje i stajališta – park and ride sustav
Uz željezničke postaje i kolodvor ključno je realizirati parkirališta kako bi se rasteretilo automobilski promet prema središtu grada te spriječilo postojeće ilegalno parkiranje.
Postojeće parkiralište u Ninskoj
Uz sve željezničke postaje i stajališta potrebno je izgraditi nove parkirališne kapacitete. Tu poseban naglasak stavljamo na veliko parkiralište u središtu Sesveta Do realizacije intermodalnog čvorišta potrebno je zadržati besplatno parkiralište na postojećoj lokaciji jer se na taj način središta Zagreba rasterećuje od velikog broja automobila. Međutim, potrebno je graditi i parkirališta u Sesvetskoj Sopnici, Sesvetskom Kraljevcu te budućoj stanici Sela-Selnica. Za ova parkirališta postoje uvjeti, a u blizini mnogih se nalaze i dostatne površine u vlasništvu Grada Zagreba.
Pješačko-biciklistički prijelazi
Pješacima i biciklistima nužno je omogućiti neometan prijelaz ispod ili iznad pruge. Navedeno se odnosi na područje šireg središta Sesveta: os iz smjera Novog Jelkovca (Kelekova ulica), prijelaz prema budućem središtu na području bivše tvornice Sljeme te prema sajmištu. Predlaže se izgradnja pothodnika koji bi omogućio neometano kretanje osoba s invaliditetom i biciklistima. Zgrada kolodvora treba biti dio pothodnika te omogućiti komunikaciju liftom i eskalatorima, ali i komercijalne sadržaje (zgrada i pothodnik).
Denivelacija Jelkovečke
Kako bi se dijelom rasteretio automobilski promet u Sesvetama, potrebno je izgraditi denivelaciju Jelkovečke ceste u blizini sajmišta. U Sesvetama trenutno postoji jedan nadvožnjak (produžetak ulice Ljudevita Posavskog).
Lokacije uređenja željeznice
Željeznička stajalište Sesvetska Sopnica
Željezničko stajalište u Sesvetskoj Sopnici je u izgradnji u trenutku pisanja ovog dokumenta. Uz stajalište je potrebno izgraditi pripadajuću infrastrukturu (pristup pješacima i biciklistima) te osigurati parkirališna mjesta. Uz potok Trnavu potrebno je izgraditi pješačko-biciklističku stazu kako bi se osigurala izravna komunikacija sa stajalištem kroz središte naselja.
Željezničko stajalište Sesvetska Selnica – Sesvetska Sela
Tražimo donošenje UPU Sesvetska Selnica – Sesvetska Sela, kako bi se ostvarili osnovi preduvjeti za realizaciju tog željezničkog stajališta. Potrebno je ishoditi građevinsku dozvolu te pristupiti realizaciji željezničke postaje u Sesvetskoj Selnici i Selima.
Također, u planove bi trebala ući autobusna linija prema Dumovcu, koja bi bila za stanovnike, ali još i više za buduću gospodarsku zonu. Na ovoj lokaciji bi bus mogao povezivati stanicu sa komercijalnom zonom IKEA-e.
Lokacije uređenja željeznice
Automobilski promet
Produžetak Branimirove
Produžetak Branimirove će značajno narušiti kvalitetu jednog od najznačajnijih prirodnih prostora Sesveta – dolinu potoka Vugera i mjesto ulaza prirode u gradsku jezgru (šuma Divjača i Brestovača). Sadašnjim projektom planirani su veliki usjeci i nasipi u šumama te još veći nasip u dolini Vugera (5-7 metara visine) u vrlo širokom nadzemnom koridoru, što u budućnosti predstavlja novu sjevernu barijeru između grada i zelene Medvednice.
S obzirom na to da produžetak Branimirove ne bismo voljeli vidjeti kao barijeru s devastacijom prirodnog krajobraza, predlaže se izmjena idejnog projekta u cestu s vijaduktom i značajno boljim prometnim rješenjem koji neće uključivati dva semaforizirana križanja (što će ponovno značajno doprinijeti stvaranju prometnih gužvi). Također, GUP-om se ne predviđa izravno povezivanje nastavka Branimirove s Industrijskom cestom, što smatramo nedostatkom jer se sprječava kontinuitet i poanta obilaznica, pogotovo u kontekstu da je realizacija takvog produžetka i dalje moguća (prostorni uvjeti to i dalje omogućuju). Zbog toga predlažemo nastavak Branimirove južno od Bjelovarske, preko pruge i u nastavku do produžetka Vukovarske.
Produžetak Branimirove preko doline potoka Vugera
Brza cesta Popovec – kašina
Prostornim planom predviđena je izgradnja brze ceste od kružnog toga kod čvorišta autoceste između Popovca i Soblinca do Kašine. Izgradnjom ove ceste značajno bi se rasteretilo postojeće prometnice iz smjera sjevera Sesveta te automobilski promet usmjerilo prema autocesti, umjesto prema središtu Sesveta.
Brza cesta Popovec – Kašina
Industrijska cesta
Industrijsku cestu potrebno je izgraditi u njezinom punom profilu zbog nesigurnosti, posebice pješačkog kretanja. Ovo je prometnica iznimnog značaja za Sesvete jer trenutno služi kao svojevrsna južna obilaznica za velik broj automobila koji se kreću prema istoku Sesveta. Također, na ovoj cesti trenutno ne postoji niti nogostup, zbog čega su pješaci ugroženi. S obzirom na to da se trenutno uređuju prostorije Telektre za smještaj Općinskog suda, smatramo nedopustivim da je jedini način pristupa sudu automobilom (u blizini se ne nalazi niti autobusna postaja). Također, ova prometnica nosi potencijal sesvetske središnje avenije.
Produžetak Slatinske
Produžetkom Slatinske do Jelkovečke dodatno bi se rasteretilo promet južno od pruge, a nastala bi još jedna značajna sesvetska avenija. Prometnicu je potrebno izgraditi u punom profilu, uz mogućnost značajnog proširenja koridora namijenjenog za pješake i bicikliste, uzimajući u obzir principe održivog razvoja te korištenja rješenja temeljenih na prirodi (Nature Based Solutions). Na križanjima je prikladno predvidjeti kružne tokove umjesto semaforiziranih raskrižja. Izgradnjom produžetka Slatinske predviđeni cestovni koridor uz prugu je potrebno ukloniti iz planskih dokumenata.
Cesta 6
Urbanističkim planom uređenja Gospodarska zona Sesvete – sjever planirano je Ulicom 6 povezati naselje Novi Jelkovec i Industrijsku cestu, odnosno preko transformiranog prostora bivše tvornice Sljeme, sa središtem Sesveta. Predlaže se brza realizacija ove dionice kako bi se rasteretilo promet na Ul. Ljudevita Posavskog te ubrzalo kretanje iz smjera Novog Jelkovca prema središtu.
Produžetak Vukovarske
Potrebno je da se planom definiraju rokovi izgradnje produljene Vukovarske ulice koja bi riješila brojne prometne probleme spajanja centra Zagreba i istočnog dijela grada, a posebno vezu s gospodarskom zonom Dumovec. Potencijal južne zaobilaznice (produžena Vukovarska ulica) planski nije usuglašen s mrežom sjever-jug lokalnih novih prometnica te predstavlja novi problem koji se također mora integralno i interaktivno rješavati preko cijelog prostora obuhvata GUP-a.
Produžetak Vukovarske svoj etapni razvoj može doživjeti u Sesvetama. Naime, nastavljajući ulicu. 144. brigade Hrvatske vojske prema zapadu može otpočeti razvoj bitne avenije i svojevrsne južne obilaznice za istok Zagreba. Razvojem prometnice od Retkovca prema Slavonskoj aveniji zatvorio bi se prsten oko Sesveta. Na lokaciji kod pružnog prijelaza u Retkovcu bilo bi potrebno predvidjeti denivelaciju, a koja bi mogla uključivati i razvoj tramvajskog prometa od okretišta u Dupcu prema Novom Jelkovcu i novoj gospodarskoj zoni južno od Sesvetskog Kraljevca.
Promet sjever-jug
Željeznica značajno odjeljuje južni dio naselja od sjevernog. Trenutno pružni prijelazi, osim što su mali brojem, predstavljaju veliku zapreku u kretanju. Osim što je otežano kretanje sjever-jug, trenutna situacija utječe na povećanje opterećenja automobilskog prometa istok-zapad. Zbog toga tražimo da se definiraju minimalno dva nova prometna podvožnjaka ili nadvožnjaka kojima bi se osigurao spoj centra i dobra veza preko željeničke pruge. Prijedlog denivelacije Jelkovečke je neodgovarajući jer ne predviđa proširenje križanja na Bjelovarskoj (što će ponovno negativno utjecati na zagušenje prometa), a uz to predviđa semaforizirana križanja (unatoč tome što postoje uvjeti za kružne tokove).
Nadalje, potrebna su barem dva pješačko biciklistička pothodnika – nathodnika u centru Sesveta između starog i budućeg novog centra na prostoru bivšeg Sljemena. Ove prometne veze su bile potrebne davno, a danas su goreći problem.
Ključna je izgradnja nadvožnjaka u Sesvetskom Kraljevcu jer će se na taj način rasteretiti promet u smjeru zapada usmjeravanjem automobila prema autocesti.
Koridor produžetka Branimirove jugoistočno od Varaždinske ulice potrebno je nastaviti preko Bjelovarske ulice, nadvožnjakom preko željeznice, do Slavonske avenije. Na taj način rasteretit stvorit će se obilaznica oko središta Sesveta.
Pješačko-biciklistička infrastruktura
Kada je u pitanju problem prometa u Sesvetama, često se fokusiramo isključivo na automobilski promet, u potpunosti zanemarujući druge oblike prijevoza. Tu možemo govoriti o raznim oblicima javnog prijevoza, pješačenju ili bicikliranju. Oslanjanje na automobilski promet je neodrživo i iracionalno. Dobar pokazatelj razvijenosti društva je upravo ovisnost o automobilu i stupanj razvijenosti javnog prijevoza i biciklističke infrastrukture.
Ovim dokumentom traži se dopunjavanje prometnog rješenja definiranim koridorima biciklističke mreže istok – zapad i sjever – jug kako bi realizacija biciklističke mreže bila provediva (kako bi se lako i brzo provodila parcelacija zemljišta za biciklističke staze). Planiranje prometa gotovo u potpunosti zanemaruje pješačku i biciklističku infrastrukturu.
Prostorni plan na području gradske četvrti ne predviđa jasno definiran razvoj navedene infrastrukture, što je potrebno za osiguravanje glavnih koridora i njihovu daljnju realizaciju u skorijoj budućnosti. Na taj način se jasno utvrđuju uvjeti projektiranja i programiranja biciklističkih pravaca, kako oni ne bi ovisili isključivo o načinu vođenja politike i tumačenju lokalne zajednice te paušalnim rješenjima koji ne odgovaraju Pravilniku o biciklističkoj infrastrukturi.
Prijedlog uređenja biciklističkih staza i ruta
Pritom se zanemareni glavni pravci kretanja sjever-jug, čime su dodatno otežani prijelazi pješaka i biciklista preko ključnih prometnih pravaca (željezničke pruge). Također, nije razrađena strategija razvoja biciklističke infrastrukture i njene realizaciju, što za posljedicu ima iznimno opasne uvjete za kretanje stanovnika Sesveta i nedostatak bilo kakvih staza i ruta u Sesvetama. Potrebno je jasno definiranje optimalnih pravaca i koridora kretanja. Pješački i biciklistički pravci isključivo su vezani uz prometnice, što je iznimno štetno u kontekstu zdravlja jer često ne postoje niti barijere u obliku zelenila (npr. drvoredi), a potrebno je i proširenje postojećih pješačko-biciklističkih koridora te njihovo usklađivanje sa zakonskom regulativom.
Poseban naglasak stavljamo na realizaciju magistralnih pješačko-biciklističkih staza poput one uz željeznicu te drugih sportsko-rekreacijskih staza uz potoke i druge zelene površine te njihovo povezivanje u jedinstvenu i neprekinutu cjelinu, a ne dosadašnja segmentalna rješenja.
Biciklistička staza Zagreb – Dugo Selo
Izgradnjom navedene staze u postojećem koridoru zaštitnog zelenila sa sjeverne strane pruge nastala bi glavna biciklistička magistrala istočnog dijela Zagreba. Postojeći koridor omogućava gotovo neometano kretanje biciklista, a izgradnjom bi se osigurali dodatni servisni putovi uz prugu te smanjilo odlaganje ilegalnog otpada. Pruga bi omogućila kretanje velikog broja stanovnika, a za predviđenu magistralu je već izrađen prijedlog rješenja u suradnji Grada Zagreba i Agronomskog fakulteta.
Paralelno s magistralom uz prugu, uređenje staze na dužini Zagrebačka – Bjelovarska – Dugoselska značilo bi povećanje sigurnosti u kretanju pješaka i biciklista. Za navedenu dionicu već je raspisan natječaj za uređenje, što ne mora nužno značiti izvedbu u skladu s Pravilnikom o biciklističkoj infrastrukturi (što vidimo na primjeru brojnih staza u Sesvetama, ali i u Gradu). Stoga već sada sugeriramo odvojenje pješačkog i biciklističkog prometa zelenim koridorom, unutar kojeg bi se mogao posaditi drvored, a koji bi značajno doprinio dojmu urbaniteta prostora.
Ovom stazom omogućili bismo stanovnicima istočnog dijela četvrti brže kretanje prema Sesvetama. Biciklistička staza trebala bi biti dio šire infrastrukture i nadovezivati se spojevima na buduću biciklističku magistralu uz prugu na prihvatljivim udaljenostima.
Ilustracija uređenja
Pješačko-biciklistička staza Medvednica-Sava
Udruga Zelene i plave Sesvete uputila je Gradu Zagrebu projektnu ideju biciklističke staze rijeka Sava – Medvednica, ukupne dužine oko dvanaest kilometara. Prijedlog se zasniva na osnovnoj ideji udruge o povezivanju Medvednice s rijekom Savom zelenim koridorom koji bi, osim visoke ekološke i krajobrazne vrijednosti, omogućavao smještaj sadržaja javne namjene. Predložena biciklistička, odnosno pješačko-biciklistička staza najvećim bi dijelom pratila smjer korita potoka Vugera i drugih prihoda.
Prijedlog uređenja ove pješačko-biciklističke staze na Varaždinskoj ulici uz Gliboki (Duboki) jarak, ali i u cijeloj njenoj dužini. Ova dionica iznimno je opasna za kretanje, zbog čega ju većina građana izbjegava.
Ovom stazom omogućili bismo stanovnicima Popovca i Soblinca, ali i drugih sjevernih dijelova Sesveta brže kretanje prema središtu. Biciklistička staza trebala bi biti dio šire infrastrukture i omogućiti neovisnost spram motoriziranog prometa.
Ilustracija uređenja
Marko polje – Popovec – Budenec – Cerje
Korištenjem postojećih poljskih i šumskih puteva te realizacijom novih staza moguće je izgraditi sjevernu biciklističku obilaznicu.
Potencijal puteva javnog dobra
U Sesvetama se nalaze brojni putevi koji pripadaju Gradu Zagrebu ili Republici Hrvatskoj, a koji predstavljaju ogroman potencijal u realizaciji pješačko- biciklističke infrastrukture. Također, staze je moguće vezati uz potoke, unutar vodnog dobra.
Sport i rekreacija
Sport i rekreacija u Sesvetama moraju imati svoje osnovno uporište u javno dostupnim i besplatnim sadržajima. Sesvete su tijekom posljednjih godina pod naletom trenda zakupa izgubili brojna igrališta i sportske terene, zbog čega je široj populaciji rekreacija postala teško ili gotovo nikako dostupna. Sesvećanima Pojedini dijelovi u širem središtu Sesveta u krugu od nekoliko kilometara nemaju pristup javno dostupnim igralištima, što smatramo nedopustivim. Zbog toga se zalažemo za povećanje broja igrališta, vježbališta, sportsko-rekreacijskih centara i drugih mjesta za rekreaciju (poput šetnica, biciklističkih i planinarskih staza) u širem području Sesveta.
SRC Planet
Prijedlog mogućeg uređenja bivšeg sportskog igrališta „Planet“ unutar atletske staze predviđa uređenje višenamjenskih sportskih terena (košarka, odbojka, rukomet, mali nogomet), stolova za stolni tenis, skate parka, dječjeg igrališta, boćališta te mjesta za odmor i rekreaciju. Kroz etapnu gradnju je moguće realizirati zgradu s dvoranama i svlačionicama te s pripadajućim parkiralištem (pristup na GUP-om predviđen nastavak Ulice Otona Ivekovića). Ovo je prijedlog uređenja koji mora biti besplatno dostupan svim građanima i sportašima Sesveta.
Ilustracija uređenja SRC Planet
SRC Soblinec
U obuhvat UPU SRC Soblinec potrebno je uključiti i okolnu gospodarsku zonu jer trenutna planska situacija predviđa gospodarsku izgradnju usred postojećih jezera, što smatramo neprihvatljivim, jednako kao i činjenicu da se gospodarska namjena nalazi tik do rekreacijske namjene.
Gospodarstvo
Postojeće gospodarske zone u središtu Sesveta imaju ograničen potencijal za razvoj, a pri tome negativno utječu na kvalitetu života u centru te na izgled mjesta. Danas taj prostor izgleda prostorno i oblikovno anarhično, jer nisu postojali i danas ne postoje planski uvjeti koji ga reguliraju (osnovni regularni uvjeti nužni u centru grada). Osim toga, prostor je postao mjestom odlaganja građevinskog i drugog otpada, što šteti vizualnom dojmu, ali i zdravlju građana.
Sesvete imaju veliku priliku za ozbiljni gospodarski razvoj koji prelazi okvire grada Zagreba. Smještaj Sesveta uz dva velika europska prometna smjera (istok-zapad od Azije do zapadne Europe i sjever-jug od Baltika do Jadranskog i Mediteranskog mora), uz glavni željeznički koridor (koji spaja Aziju i zapadnu Europu) te uz Zračnu luku „Franjo Tuđman“ i na kraju uz rijeku Savu, pruža nevjerojatne mogućnosti za gospodarski razvoj kakav traži međunarodna trgovina i velika industrija. Opisana lokacija pogodna je za gospodarski razvoj, a smještena je u jugoistočnom dijelu Sesveta, čiji obuhvat definira željeznička pruga na sjeveru (južno od Sesvetskog Kraljevca), gradska obilaznica prema Varaždinu na zapadu, autoput na jugu te granica gradske četvrti Sesvete na istoku, tj. početak teritorija općine Dugo Selo.
Pored velikih prometnih mogućnosti, povoljne okolnosti ovog prostora predstavljaju i velike površine zemljišta u krupnim česticama i u vlasništvu RH, Grada Zagreba te Prvostolnog Kaptola. Vrlo aktivno lokalno gospodarstvo Sesveta, ali i cijela Hrvatska ima priliku na ovoj lokaciji napraviti najveću i najsuvremeniju hrvatsku gospodarsku zonu.
Međutim, kako bi se ostvarili uvjeti za realizaciju ovog pothvata, potrebno je redefinirati granice GUP-a, koje bi u obuhvat uključile cijelo gradsko naselje Sesvete (s naglaskom na njezin jugoistočni predio gdje bi se nalazila nova gospodarska zona) te Dumovec.
Javne površine i zaštita okoliša
Mi želimo čisti okoliš i zdravu sredinu za svoju djecu. Kako bi ovaj cilj bio ostvariv, prvo takav cilj treba biti najvažnija planska kategorija, što danas nije. GUP Sesveta pitanja okoliša tretira samo deklarativno bez strategije i akcijskog plana, a prometna pitanja u Sesvetama značajno se odražavaju na kvalitetu okoliša.
Ovakva palijativna rješenja su neprihvatljiva i potreban je dugoročan plan koji etapnim financiranjem trajno rješava budućnost okoliša, a koji obvezuje sve partnere u izgradnji prostora, posebice gradsku upravu na jasnu provedbu plana.
Gledajući izdvojeno samo kvalitetu okoliša i krajobraza, u budućnosti je neophodna izrada novog plana jer današnji plan ne posvećuje posebnu pozornost zelenoj infrastrukturi, a uređenje krajobraza je prepoznato samo deklarativno i paušalno te se najčešće odnosi na pojedina točkasta rješenja u prostoru. Na izradu plana zelene infrastrukture nas obvezuju u okviru Strategije o zelenoj infrastrukturi. Uputno je za područje gradske četvrti Sesvete ili područja definiranog GUP-om Sesvete izraditi plan niže razine, kako bi se jasnije definirala tipologija gradskog krajobraza i načina upravljanja njime. Poseban naglasak je potrebno staviti na integraciju i povezivanje urbanih, ruralnih i prirodnih prostora te jasno definiranje granica širenja izgradnje kako bi se spriječila daljnja devastacija. Prethodno tomu potrebno je izraditi Studiju i strategiju razvoja zelene infrastrukture.
Tipologija krajobraza je u potpunosti zanemarena, a njegova kvaliteta narušena. Dokumentom GUP-a niti Prostornog plana ne nastoje se predvidjeti zaštita i unapređenje kvaliteta postojećeg krajobraza, što je jasno vidljivo u prostoru. Također, GUP-om nisu propisani uvjeti realizacije pojedinih zelenih površina; gotovo je u potpunosti zanemarena pješačko-biciklistička infrastruktura i ne predviđa se usklađivanje s propisima europskih direktiva, a sve navedeno odražava se na kvalitete urbanog, ruralnog i prirodnog prostora u Sesvetama.
Zbog toga je bitno određivanje i realizacija strateški bitnih otvorenih, javnih i zelenih površina te stvaranje jedinstvene i uvezane zelene infrastrukture. Pritom se glavni naglasak treba staviti na zaštitu postojećih šuma i zelenih koridora vezanih uz potoke (najznačajniji potok Vuger i njegovi pritoci), koji služe kao prirodna poveznica rijeke Save i Medvednice, a ulaze duboko u jezgru urbanog i izgrađenog dijela naselja Sesvete.
Danas su potoci pod velikim pritiskom izgradnje i kvaliteta im je brojnim intervencijama značajno narušena, a postojanje ugroženo. Pritom se traži definiranje uvjeta za razvoja perivoja na prostoru šume Divjače, kao glavnog gradskog zelenog prostora Sesveta, definiranje Centralnog parka u središtu Sesveta te većeg broja manjih parkova, zelenih koridora i trgova kao suburbanih središta na širem području Sesveta. Nadalje, traži se da se jednim člankom GUP-a definiraju sve ceste i ulice u Sesvetama u kojima u skorijoj budućnosti mora izvršiti sadnja drvoreda te realizirati šetnice. Potrebno je pokrenuti plansku akciju ozelenjavanja ulica i javnih prostora Sesveta, zbog ugodnosti boravka u prostoru, ali prvenstveno zbog utjecaja globalnih klimatskih promjena te potrebe smanjena efekta toplinskih otoka.
Nadalje, traži se realizacija parkova, trgova i drugih javnih područja te da se jednim člankom GUP-a definiraju sve ceste i ulice u Sesvetama u kojima u skorijoj budućnosti mora izvršiti sadnja drvoreda i realizirati šetnice. Potrebno je pokrenuti plansku akciju ozelenjavanja ulica i javnih prostora Sesveta, zbog ugodnosti boravka u prostoru, ali prvenstveno zbog utjecaja globalnih klimatskih promjena te potrebe smanjena efekta toplinskih otoka.
Izrada studije, strategije i plana zelene infrastrukture
Zelena infrastruktura može pružiti višestruke funkcije i pogodnosti u prostoru. Te funkcije mogu biti okolišne (npr. očuvanje biološke raznolikosti ili prilagodba klimatskim promjenama), društvene (npr. osiguranje kvalitetne odvodnje ili zelenih površina) i gospodarske (npr. stvaranje radnih mjesta i rast cijena nekretnina). Razlika u odnosu na rješenja sive infrastrukture, koja obično imaju samo jednu funkciju kao što je odvodnja ili prijevoz, čini zelenu infrastrukturu privlačnom jer ima potencijal za istodobno rješavanje nekoliko problema. Tradicionalna siva infrastruktura i dalje je potrebna, ali često se može poboljšati rješenjima temeljenih na prirodi. Na primjer, zelena infrastruktura može se koristiti da bi se smanjila količina oborinskih voda koja ulazi u kanalizacijske sustave, a zatim u jezera, rijeke i potoke, pomoću prirodnog zadržavanja i svojstava upijanja vegetacije i tla.
Zelena područja doprinose kulturološkom i povijesnom krajobrazu, pri čemu mjestima daju identitet, kao i krajobraz urbanih i periurbanih područja na kojima ljudi žive i rade. Istraživanja pokazuju da su rješenja zelene infrastrukture jeftinija od rješenja sive infrastrukture, kao i da pružaju širok raspon dodatnih pogodnosti za lokalna gospodarstva, društveni sastav i širi okoliš.
Napredni gradovi u svijetu već su davno donijeli svoje planove temeljene na najnaprednijim saznanjima ekologije i kontinuirano se mijenjaju. Takvi gradovi već dugo imaju čiste vode te najvećim dijelom čistu zemlju i zrak. Svako zagađenje drastično se kažnjava, a svi građani su čuvari okoliša. Diljem Sesveta danas možemo primijetiti drastično drukčiji trend s obzirom da su se brojne lokacije pretvorile u ilegalna odlagališta građevinskog, opasnog i drugog otpada
Koncept uređenja zelene infrastrukture središta Sesveta
Perivoj Svih Svetih
Tražimo realizaciju parka na prostoru šume Divjače, odnosno današnjeg rasadnika Brestje u vlasništvu Prvostolnog kaptola zagrebačkog.
Drvoredi i šetnice – da se jednim člankom GUP-a definiraju sve ceste i ulice u Sesvetama u kojima se može i u skorijoj budućnosti mora izvršiti sadnja drvoreda. Mi želimo pokrenuti plansku akciju ozelenjavanja ulica i javnih prostora Sesveta.
Park Sesvetska Sopnica
Sprječavanje uništavanja park šume Sesvetska Sopnica ilegalnom sječom. Otkup parcela u privatnom vlasništvu te privođenje parkovnoj svrsi i rekreacijskoj svrsi. Povezivanje šumske površine s Vuger potokom te povezivanje koridorom do škole i potoka Trnave.
Park Novi Jelkovec
Sjeverno od Novog Jelkovca smještena je park šuma, a čiji je dio u vlasništvu Republike Hrvatske i Grada Zagreba. Upravo je ovaj segment šume naslonjen na susjednu Ulicu 144. brigade i jedinstvene je veličine oko 11.500 m2. Predlaže se adaptacija ovog prostora te povezivanje s budućom cestom izgradnjom dijela profila ceste namijenjenog pješačkom i biciklističkom prometu te zelenom koridoru (drvored lipa).
Centralni sesvetski park
Kao nastavak prethodno navedenog parka, predlaže se realizacija velikog centralnog sesvetskog parka na području od Novog Jelkovca do središta Sesveta kao osnovnu os za razvoj sesvetske zelene infrastrukture, koja svoj nastavak otuda može doživjeti povezivanjem sa „zelenim prstima“ Medvednice i Save koji duboko zadiru u središte Sesveta.
Župni park
Sesvetsko središte tradicionalno je vezano je uz crkvu Svih Svetih te je uz nju poželjno u budućnosti razvijati otvorene i zelene površine.
Nadalje, predlažu se sljedeće točke razvoja sesvetskih zelenih površina:
Povezivanje Medvednice i Save
Šetnice, aleje i zeleni koridori
Drvoredi uz staze i nogostupe
Lipa i Grohot – revitalizacija planinarskih društava i staza
Javni gradski vrtovi
Adrenalinski sportovi
Razvoj sustava javnih česmi
Uređenje poljskih i šumskih puteva
Uređenje sesvetskih jezera (Bajeri, Sopnica)
Usporedba jezera Bajeri i Bundeka
Kultura
Sesvete su danas „izolirane“ od kulturnih sadržaja. Naši sugrađani sve kulturne potrebe zadovoljavaju u središtu grada, a u Sesvetama nedostaje gotovo sve što kultura može ponuditi. To je jednostavno neprihvatljivo, a stanje se ne može niti popraviti iz razloga nedostatka novih javnih prostora u urbanističkim planovima.
Napominjemo činjenicu da je gospodarska snaga Sesveta najveća u Gradu Zagrebu, kao i prihodi koje iz toga grad ubire, dok je istovremeno infrastruktura s područja kulture najslabija u gradu. Zato inzistiramo na potpunoj promjeni planskih dokumenata i akcijskih planova koji mogu tek osigurati preduvjete za željeni smjer razvoja kulture u Sesvetama.
Tražimo da se omogući realizacija novog središta na prostorima bivše mesne industrije Sljeme u kojima bi se mogle ostvariti kulturne potrebe građana Sesveta, kako u postojećim zgradama tako i izgradnja novih. Posebno napominjemo potrebe Sesvećana za kazalištem i umjetničkim centrom, jer takvih ustanova nema niti jedne u prostoru u kojem živi gotovo 100.000 stanovnika.
Prijedlog mogućeg uređenja silosa
Silosi – arhiv, muzej i galerije
Povijesno nasljeđe i nalazišta
Karta planinarskih i biciklističkih ruta
Karta vinskih staza
Promocija (povijesnog) identiteta Sesveta
Informativne karte u naseljima četvrti
Glazbena škola s glazbenom dvoranom
Kulturni centar Novi Jelkovec
Skulpture i paviljoni u javnom prostoru
Izgradnja vidikovaca
Poljoprivreda
Na prostoru obuhvata Sesveta nalazi se mnogo površina namijenjenih poljoprivredi, a velik broj stanovnika Sesveta živi od poljoprivrede. Današnja, suvremena poljoprivreda se tehnološki i graditeljski jako razlikuje od poljoprivrede koju omogućava sadašnji GUP. Ekološki potpuno kontrolirana poljoprivredna proizvodnja voća, a posebno povrća, danas se odvija u energetski i sanitarno kontroliranim uvjetima staklenika, a staklenike nije dozvoljeno raditi tamo gdje su potrebni. Vanjska proizvodnja žitarica, voća i povrća ne može se odvijati bez navodnjavanja, skladištenja i umrežavanja s drugim djelatnostima (trgovinom, turizmom, obrazovanjem, itd.), a tražena infrastruktura niti je dozvoljena GUP-om niti ju je moguće realizirati u današnjoj katastarskoj strukturi (nužno potrebna komasacija). Nedostaje poljoprivredna infrastruktura, a posebno mreža puteva u kojima se ona treba nalaziti.
Također, potrebno je planski prepoznati poljoprivrednu proizvodnju različitih mjerila (urbana poljoprivreda, intenzivna poljoprivreda, itd.) te njihov međuodnos.
GUP-om je s posebnim uvjetima u jednom članku potrebno omogućiti izgradnju staklenika i plastenika svih veličina za urbanu agrikulturu na cijelom prostoru Sesveta unutar svih namjena pa tako i u stambenoj namjeni na okućnicama i uz ili na zgradama, a bez građevinske dozvole prema Pravilniku za jednostavne građevine. U Sesvetama ima velik broj OPG-a i poljoprivrednih proizvođača koji ne mogu razviti svoje ideje zbog planskih ograničenja. Potrebno je istaknuti da je danas u gotovo cijelom svijetu dozvoljena posebnim uvjetima vlastita proizvodnja hrane u blizini svoga doma, dok u Sesvetama ova tendencija danas nije ostvariva u pravoj veličini.
Obiteljska poljoprivredna proizvodnja
U sjevernim dijelovima Sesveta postoje brojna mala obiteljska gospodarstva koja žive od hibridnih djelatnosti kao što je proizvodnja hrane i uzgoj životinja te pružaju usluge u turizmu, sportu i rekreaciji. Usitnjenost parcela, zakonska ograničenja i neumreženost onemogućavaju ekonomičnost i profitabilnost ovog gospodarskog sektora. Zato je svima potreban suvremeni planski model u kojem vlasnici parcela i poljoprivredni proizvođači mogu realizirati svoje ideje uz istovremenu ekonomsku korist i korist javnog prostora.
Urbana poljoprivreda
Gradski vrtovi pojavljuju se kao prilika za okupljanje i zbližavanje korisnika. Mogućnost proširenja urbanih vrtova na novi koncept terapijskog vrta za osobe s posebnim potrebama, ali i koncept gradskih vrtova kao profitabilne proizvodnje. Zbog to je potrebna mogućnost razvoja urbane poljoprivrede i komercijalizacije poljoprivredne proizvodnje u širem središtu Sesveta, na način da postane sastavni dio prostornih planova. Danas se gradski vrtovi tretiraju kao privremeno rješenje, a potrebno je planirati prostore na kojima će trajno biti prisutna urbana poljoprivredna proizvodnja. Ta urbana proizvodnja može uključivati društvene vrtove te suvremen oblike uzgoja poput akvaponskog, hidoponskog ili aeroponskog uzgoja.
INTERDISCIPLINARNE PLATFORME
Istočni centar grada
Ova usmjerena platforma treba promijeniti percepciju građana Zagreba i Sesveta da su Sesvete daleki rub grada kroz koji se mora proći na putu prema istoku Hrvatske. Iako je to činjenica unutar administrativne podjele grada, što sadašnji urbani razvoj nažalost i naglašava, potencijal Sesveta sugerira i mogući alternativni scenarij. Ono su mjesto sa značajnim prirodnim, prometnim i ljudskim potencijalom koje mogu bit važno središte okolne regije (analogija sa petim gradom). Iskorištavanjem podsljemenske zone, industrijskog naslijeđa, poljoprivrednih površina i rijeke Save Sesvete bi mogle ponudit sadržaje koji su od interesa za građane Zagreba. Sesvete bi trebale preuzet i dio gradskih kulturnih sadržaja te razviti veću ugostiteljsku ponudu. Blizina obilaznice, IKEA komercijalne zone i novog aerodroma predstavljaju važan čimbenik u razvoju ove platforme.
Nova urbana regeneracija
Prenamjenom napuštenih industrijskih pogona u Sesvetama (Sljeme i Badel) može se pokrenuti urbana regeneracija naselja Sesvete, osigurati prostore za sadržaje koji nedostaju i stvoriti suvremeni identitet mjesta. Bivše industrijske pogone potrebno je prenamijeniti u zone mješovite namjene (stanovanje, komercijalna djelatnost, ugostiteljstvo, rad, rekreacija. U razvoju ove platforme treba okupiti brojne stručnjake iz različitih područja, poput arhitekata, urbanista, krajobraznih arhitekata, prostornih planera, prometnih stručnjaka, predstavnike lokalnih i gradskih institucija te poduzetnike.
Smart city
U planirani urbani razvoj treba uključiti suvremene tehnologije i rješenja koja se nazivaju skupnim imenom „Smart City“. Optimizacija sustava, pametni promet, zajedničko korištenje (share culture), Internet servisi, itd. predstavljaju očekivani razvoj, sutrašnji urbani standard ali i poduzetničku priliku. Stoga oko ove platforme treba okupiti stručnjake različitog profila i poduzetnike.
Poslovni park
Razvoj nove gospodarske zone u području pokraj Dumovca, istočno od obilaznice, južno od pruge i sjeverno od autoceste. Razvoj ove zone se mora temeljiti na dogovoru različitih administrativnih jedinica koje su dio Zagrebačke aglomeracije. Sadašnju gospodarsku zonu u središtu Sesveta potrebno je u prihvatljivom vremenskom razdoblju preseliti na ovu lokaciju. Lokacija je izvrsno prometno povezana i nudi značajan prostorni kapacitet. Platforma bi morala definirati pretpostavke za razvoj poslovne i gospodarske zone. Zona bi morala bit urbanizirana tako da efikasno koristi prostor, da se sustavno razvija, omogućuje jasne interne komunikacije, te da gradnje i procesi budu energetski efikasni i opremljeni suvremenim „smart“ tehnologijama. Čitava bi zona morala imat zajedničku razinu upravljanja.
Ekološka četvrt
Sesvete moraju temeljiti svoju plan razvoja na najvišoj razini zaštite okoliša i održivog razvoja. Sesvete mogu biti laboratorij za napredna tehnološka rješenja u domeni ekološkog djelovanja za čitav Zagreb. Ovaj pristup treba generirati obrazovni, kulturni i razvojni interes šire zajednice i biti uzor u Hrvatskoj. U budućnosti će pretpostavka za prirodnu kvalitetu ambijenata bit naša sposobnost da tehnološki riješimo ljudski utjecaj na prirodu.
Turistička destinacija
Platforma za razvoj Sesveta kao turističke destinacije već ima svoje kvalitetne podloge. Prva je studija „Unapređenje agrikulturnih krajobraza sesvetskog Prigorja u svrhu održivog razvoja“ koju je 2013. naručio Grad Zagreb, a druga je „Studija zaštite i prezentacijskog potencijala arheološkog nalazišta Kuzelin i bliskih arheoloških nalazišta“ koju je 2015. naručio Muzej prigorja iz Sesveta. Obje studije dokumentiraju krajobraz i arheološko nasljeđe gradske četvrt Sesveta kao izuzetno vrijedno i od turističkog interesa. Prostor bi trebalo upotpunit turama, biciklističkim stazama (cikloturizam), smještajnim i ugostiteljskim kapacitetima. Drugačijim razvojem ravničarskog dijela Sesveta i on može, kroz vrijeme, doprinijeti turističkoj ponudi. Činjenica da su u blizini aerodrom, europski cestovni koridori, najveći komercijalni sadržaj u regiji (IKEA) i prirodne atrakcije nudi mogućnost razvoja različite turističke ponude.
Razvojni model poljoprivrede
Za urbani razvoja Sesveta južno od pruge uz novu gradnju jednaku važnost ima redefiniranje velikih zapuštenih poljoprivrednih površina koji okružuju urbano središte Sesveta, a čine značaj dio gradske četvrti. Slika nove urbanizacije trebala bi sadržavati i pogled na zelene površine koje se intenzivno i ekološki obrađuju te stvaraju značajan prihod vlasnicima i zajednici (produktivna zelena infrastruktura). Razmišljanja o proizvodima namijenjenim zagrebačkim tržnicama (poljoprivredni ili hortikulturni uzgoj) predstavljaju poželjnu misao. Ovakav razvoj mora uključivati obrazovne i turističke ture,
Ima nekoliko godina kako Sesvećani ipak pokazuju bitno veći interes za Sesvete nego dosad. Upoznaju i spoznaju Sesvete. Napamet su već svi naučili da su Sesvete stanovništvom i prostorno najveća gradska četvrt. Da im je stanovništvo najmladje u državi. Da su k tome još i peti grad u državi po broju stanovnika. Da imamo najveću muzičku školu u državi iako je u podstanarstvu. Da imamo prelijepo Prigorje bez kanalizacije i vode.
Vizualno se, kao i početkom XX. stoljeća, prezentiramo samo crkvom Svih Svetih. To je omiljena i jedina sesvetska veduta koja se nalazi na svakoj razglednici ikad napravljenoj u Sesvetama i za Sesvete. U centru Sesveta kao da je vrijeme stalo. Zamrznuta razglednica.
Nekada, kad bi neki neupućen putnik namjernik tražio u tramvaju ili autobusu nekakav vidljiv i prepoznatljiv znak da je u Sesvetama, drugi putnici bi skoro zborski odgovarali – i zatvorenih očiju ne možeš promašiti Sesvete. Kad prvi put registriraš nesnosan smrad to je pouzdan znak da si stigao u Sesvete. Sljeme i Badel su bili najveći proizvodjači hrane i pića, ali i smrada u bivšoj Jugoslaviji. Sljemenov reklamni slogan je bio – domaće je domaće i „na sljemenu kvalitete“. I Badel je imao sjajan slogan kojeg je uz šeretsko namigivanje koristio svaki okorjeli pijanac, kao samorazumljiv odgovor na sva neizgovorena pitanja – pij malo pij dobro.
Na kraju smo u jednoj ludoj terevenki ostali i bez Sljemena i bez Badela. Pilo se puno i loše. Neopazice nam je nestala i Termomehanika. Kao da je nikad nije ni bilo. Sljemenovoj maskoti Jankiću se zaledio osmjeh. Više ne diže ruke u u znak pozdravne dobrodošlice. Digao ih je u zrak. Predao se. Ne brigaju ga vlakovi koji prolaze. Nekad su, natovareni Sljemenovim proizvodima, odlazili na sve strane svijeta. Već dugo nema ni Badela više, da se barem utopi tuga barem z još jenim cujzekom. A iz Sljemena su otišli i posljednji tusti i tmasti štakori, otežalih utroba uništenih nitratima.
Ostao nam je u naslijedje tek čuveni sesvetski sajam, kao privilegij kojeg je mjestu udijelio kralj Matija Korvin 1457. godine. Sajam se odvija u istom neredu kao i nekad, a medjuvremenu se pretvorio u čisti vašar, ma koliko mu tepali da je to dio „sesvetskog kulturnog naslijedja“.
U tom općem raspadanju stvoreno je ipak i nešto dobro. Naime, 1989. je otpočeta gradnja sesvetske gimnazije, jedine svijetle točka na kraju ovog nesretnog grada, u srcu još nesretnije gradske četvrti. Škola je dobro opremljena nastavnim kabinetima, knjižnicom, dvoranom. Nastavu pohadja oko 600 učenika, a ima i dosta prostora za širenje, čak 35 tisuća m2, što znači da je netko bio svjestan da će škola rasti, da škola mora imati brojne prateće sadržaje. Gimnazija živi s narodom, Sesvetama donosi miris svježine i mladalačku živost.
Gimnazija Sesvete
Velik broj učenika upisuje i završava fakultete. Učenici postižu sjajne rezultate na državnim i medjunarodnim natjecanjima i taj uspjeh je, očito, nešto što u ovom gradu, u ovoj četvrti, nekim automatizmom, odmah aktivira neke destruktivne mehanizme koji ne dopuštaju da „u zemlji ideala ne bude ni velika ni mala“. Mora biti sve jednako. Uništeno.
Gimnazija Sesvete se nalazi na početku same Sesvetske doline, najdragocjenijeg dijela Sesveta, nadomak kaotičnom i neuredjenom centru mjesta, kao stvorene da se za nju domišljaji sadržaji koji Sesvetama nedostaju a dižu kvalitetu života – školstvo, rekreacija, parkovi, kultura…
Školskih 35 tisuća kvadrata je veliko bogatstvo, perspektiva, ali i velik belaj, zamaman zalogaj kojim se ne može odoljeti, a može trgovati. Što će školi toliki kvadrati? Imaju učionice neka tamo gnjave djecu do mile volje. Treba te kvadrate „privesti svrsi“, a može i „pod račun“.
Istina je, Grad je vlasnik zemljišta. Grad je jednom zemljište dao školi. Grad je u drugoj prigodi zemljište oteo školi. Grad zna kako se zemljište „privodi svrsi“. Gradu trebaju novci. Grad zna kako se trguje. Grad zna koliko je sesvetska javnost digla ruke od nadziranja gradske politike koja se tiče Sesveta. Grad zna kako namiriti i ušutkati vijećnike u gradskoj četvrti. Sve se odvija u tišini, u uzgrednim susretima u hodniku, u šifriranim telefonskim razgovorima, bez suvišnih zašto. Sve se namiruje krajem godine u bjesomučnim rebudžetiranjima – planovi se ne realiziraju, ostaje novac kojeg se onda troši po principu „bolje da napravimo nešto nego da novci ostanu neutrošeni“. To „da napravimo nešto“ je zapravo bit gradske politike. Planovi se ne donose da bi se realizirali. Donose se samo zato da bi se napravilo to „nešto“. To nešto je od početka, iako prikriveno, poznato i to je konačni cilj.
Prikaz nekadašnje čestice i odijeljenog dijela
U tišini, daleko od očiju javnosti, 2018. mrknuto je sesvetskoj Gimnaziji, „sesvetskom hramu znanja“ 15 tisuća kvadratnih metara. Hram znanja je na svom terenu izgubio utakmicu sa lokalnim nogometnim klubom bez borbe, a da to, vjerojatno, još uvijek niti ne zna. Pogađate – 15 tisuća m2 je dodijeljeno nogometnom klubu Sesvete koji ima dva terena – bivše igralište bivšeg NK Radnika i 600m, zračnom linijom, udaljeni stadion u Bistričkoj. Da je školi „apcigovano“ 15 tisuća kvadrata doznajemo 2020. Jeste li u medjuvremenu čuli da se vijeće gradske četvrti zajedno ili pojedinačno uzbudilo i uzbunilo zbog nečuvene otimačine? Da je podijelilo svoj sram sa javnošću? Ništa. Mukajet. Ni glasa. Omerta.
Inače, ako niste znali, vlast u Gradu i Gradskoj četvrti Sesvete obnašaju članovi Stranke rada i solidarnosti i njihovi vjerni i trajno pouzdani pridržači i solidarni jamci – ponekad SDP, češće HDZ.
Na otetom zemljištu je bila predvidjena izgradnja potrebne prometne infrastruktura, sprint staza, malonogometno igralište, razna multifunkcionalna vježbališta dostupna javnosti. Nogometni klub planira na otetom zemljištu „izgraditi“ parkiralište za 600 automobila?! I to je vizija gradskih očuha i Superhikova za našu zelenu i lijepu Sesvetsku dolinu?! Baš je tužna dolina mog djetinjstva!
Nevažno im je pritom, što ovom opačinom, otimačinom spomenutog zemljišta, gimnazijska sportska dvorana više ne ispunjava ultimativne uvjete sadržane u uporabnoj dozvoli, jer se više ne može izgraditi propisana prometna infrastruktura potrebna objektu javne namjene. Je li time onda suspendirana uporabna dozvola? Hoće li sportska dvorana biti zatvorena? Srušena? Ili će nam sagraditi novu dvoranu, po uzoru na Kašinu, gdje su, očito, pod utjecajem teških i loših opijata, u formi fantazmogorične limene špelunke, dvorski projektanti domislili urnebesnu Kašinsku koncertnu dvorana Mutimira IV, na kojoj se ima održavati festival kajkavske popevke pod nazivom Sel si bum pod brajde i plakal po celu noć?!
Kašinska pozornica
Otimači zlatnog sesvetskog kovčega – gradske vlasti i njihovi epigoni u gradskoj četvrti, moraju odgovoriti na slijedeća pitanja:
• Tko je donio odluku da se Gimnaziji Sesvete otme za funkcioniranje prijeko potrebno zemljište, oduzimajući Gimnaziji Sesvete i gradjanima Sesveta životni prostor kojeg će još k tome i bjesomučno betonirati?
• Tko je dao privolu da se idejnim rješenjem poništava postojeće igralište te druga multifunkcionalna vježbališta predvidjena projektom uređenja (a koja bi bila u službi školskog i javno dostupnog sporta)?
• Zašto parkirališni kapaciteti nisu predviđeni sjeverno od planiranog stadiona, ako cijelo područje odgovara rekreacijskoj namjeni i bliže je planiranom produžetku Branimirove?
• Koje su implikacije realizacije ovolikog parkirališta na ionako prometno potkapacitiranu Bistričku?
I da se razumijemo, naravno da nemamo ništa protiv sporta i zdravog života sesvetske mladosti, ali se protivimo da se javno dostupna igrališta stavljaju u zabrane i ogradjuju bodljikavom žicom da ne bi sesvetska djeca, mladež i starež, slučajno pristupili njima, kao što je npr. slučaj sa igralištem u Kelekovoj, ali i sa svim sesvetskim igralištima. Sva igrališta su gradjena novcima gradjana, a usprkos tome, sva igrališta su Sesvećanima dostupna samo po načelu „plati pa onda svrati“.
Građani Sesveta!
Hoćete li sada kad znadete, dopustiti da Gimnazija u kojoj obrazujete i spremate svoju djecu za život ostane bez perspektive, mogućnosti razvoja i bez svog životnog prostora? Hoćete li, sada kad znadete, okrenuti ili pognuti glavu i sudjelovati u kamenovanju najbolje javne institucije u Sesvetama? Ili ćete reći: Ne dirajte to! To su moje Sesvete, moja škola, tu se moja djeca obrazuju, tu postaju ljudi sa stavom! Uostalom: Sesvete su moj DOM!
Pregledom aktualnog Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra moguće je utvrditi da je cijeli prostor sjeverno od dvorane Gimnazije Sesvete, uključujući i nekoć pripadajuće školsko igralište, odvojena katastarska čestica veličine oko 15.000 kvadratnih metara. Međutim, tomu nije uvijek tako bilo. Naime, Gimnazija Sesvete nekoć je raspolagala jedinstvenom česticom od oko 35.000 kvadratnih metara. Međutim, 2018. godine je pokretom pera školi oduzeto gotovo pola njezinog životnog prostora, a samim time i mogućnosti razvoja školskih i drugih rekreacijskih aktivnosti. Tko je to učinio i zašto je tek nekolicina upoznata s tim aktivnostima?
Gimnazija Sesvete jedna je od najvećih vrijednosti kojima se Sesvete mogu podičiti. Škola iz koje su proizašle brojne generacije učenika tijekom gotovo trideset godina njezinog postojanja. Njezina realizacija započela je utvrđivanjem uvjeta uređenja prostora 1989. godine za izgradnju objekta Centra usmjerenog obrazovanja u Sesvetama.
Uvjeti građenja
Otad je prostor Srednje škole Sesvete u funkciji učenika, ali i svih građana Sesveta. Tijekom svog postojanja učenicima i građanima pruža brojne usluge, a što je napose bitno istaknuti – one su javno dostupne. Sportski tereni i igrališta izgrađeni su za školske potrebe, ali zadovoljavaju potrebe za rekreaciju širokom spektru korisnika, potpuno besplatno.
Desetak godina nakon izgradnje škole, izgrađena je i pripadajuća školska dvorana. Pritom je bitno istaknuti da je to jedna od prvih dvorana u Sesvetama koja je odgovarala suvremenim standardima i potrebama njezinih građana. Građevinska dozvola za izgradnju sportske dvorane izdana je 1996. godine.
Građevinska dozvola
Lokacijska dozvola za nadogradnju tribina, dogradnju spremišta i formiranja parcele za sportsku dvoranu Sesvete izdana je za čestice 1200, 859/1 te 859/2 iz koje je formirana jedinstvena čestica 1200.
Lokacijska dozvola
Uporabna dozvola za Sportsku dvoranu uz Srednju školu Sesvete izdana je na zemljištu označenom s katastarskim brojem čestice 1200 K.O. Sesvete. Uporabnom dozvolom definirano je da je to školska sportska dvorana. Također, uporabna dozvola JE UVJETOVANA jer se tražila izgradnja pripadajuće prometne infrastrukture – parkiralište za 147 automobila i 3 autobusa s pripadajućim prometnicama neophodnim za funkcioniranje dvorane kao objekta za javnu namjenu. Izgradnja navedenog parkirališta uporabnom dozvolom time je predviđena isključivo na cjelovitoj čestici 1200 (sjeverno od dvorane), a kao dio OBVEZNE pripadajuće infrastrukture dvorane. Parkiralište nikad nije izgrađeno.
Uporabna dozvola
Parcela je formirana novim idejnim rješenjem u površini 35.021,00 m2, a što u potpunosti odgovara veličini današnjih čestica 1200/1 te 1200/7.
Veličina čestice
Pregledom dostupne evidencije stanja katastra tiskane 21. 2. 2014. godine vidljivo je da je Gimnaziji Sesvete i dalje pripadala cjelovita čestica 1200, prema kojoj je izdana uporabna dozvola za sportsku dvoranu, a koja okrupnjava današnje katastarske čestice 1200/1 i 1200/7.
Izvadak 2014.
Međutim, uvidom u današnje stanje katastra, očito je vidljivo da je Gimnaziji Sesvete oduzeto upravljanje nad gotovo 15.000 kvadratnih metara. Iako je Gimnazija Sesvete dobila uvjetovanu uporabnu dozvolu, a koja je temeljena na jedinstvenoj katastarskoj čestici 1200, njoj je oduzet dio čestice koji danas nosi naziv 1200/7. Je li samim tim činom školska dvorana izgubila uporabnu dozvolu?
Čestice danas
Kako bi se izdvojio dio katastarske čestice, bilo potrebno izraditi novi parcelacijski elaborat, a koji morao biti izrađen na temelju projekta. No koji je to projekt u pitanju?
Idejno rješenje stadiona
Ako pogledamo nešto sjevernije, uvidjet ćemo da se za isti prostor jednako tako interesira SRC Luka. Godine 2016. gradonačelnik Bandić najavio je izgradnju stadiona NK Sesvete. Tijekom najave predstavljeno je idejno rješenje, a iz kojeg je vidljivo da su parkirališni kapaciteti za stadion predviđeni upravo na čestici koja je nekoć pripadala Gimnaziji Sesvete, a da je pritom u potpunosti bilo negirano postojanje igrališta na toj čestici.
Katastarska čestica 1200 jednako je tako vidljiva u obuhvatu idejnog rješenja stadiona.
Idejno rješenje stadiona i čestica 1200
Tu se onda nameće nekoliko pitanja:
Tko je donio odluku da se Gimnaziji Sesvete oduzme dio pripadajuće čestice? Zašto se Gimnaziji Sesvete oduzima životni prostor i smješta toliku asfaltiranu površinu u njezino direktno okruženje?
Zašto se idejnim rješenjem poništava postojeće igralište te druga igrališta koja su projektom uređenja bila predviđena za izgradnju (a koja bi bila u službi školskog i javno dostupnog sporta)?
Zašto parkirališni kapaciteti nisu predviđeni sjeverno od planiranog stadiona, ako cijelo područje odgovara rekreacijskoj namjeni i bliže su planiranom produžetku Branimirove?
Koje su implikacije realizacije ovolikog parkirališta na ionako potkapacitiranu Bistričku?
Prije nekoliko mjeseci je na ovoj čestici izgrađeno je vježbalište sjeverozapadno od školske dvorane. Međutim, zanimljivo je istaknuti da postojeća lokacija vježbališta ne odgovara originalnoj lokaciji na kojoj je započela njegova izgradnja. Ako pogledamo fotografije, vidljivo je da je vježbalište bilo smješteno sjeverno od postojećeg malonogometnog igrališta, a ne zapadno, kako je trenutno. Kada je izgrađeno na trenutnoj lokaciji, spriječena je izgradnja trim staze, a koja je bila predviđena idejnim rješenjem uređenja školskih sportskih igrališta uz sportsku dvoranu.
Uređenje vježbališta
Zato se postavlja pitanje: tko je donio odluku da se tako naprasno promijeni lokaciju vježbališta (nakon što su već bili pripremljeni temelji), pogotovo kada govorimo o investiciji za koju je gradska četvrt izdvojila 339.000 kuna, a za čiju je izradu projekta izdvojeno 30.000 kuna? Zašto je projektant promijenio mišljenje i nije li trebao od početka biti upućen gdje će se smještati sadržaj? Tko je platio izmjenu projekta i građevinske radove? Koliko se lokacijskih dozvola preklapa na ovoj čestici? Tko si može dopustiti da tako stihijski mijenja odluke i projekte?
Izvadak iz Komunalnih aktivnosti 2020.
Činom izgradnje ovog parkirališta gube svi građani, ali primarno djeca. U Zagrebu je sveprisutna pojava davanja u koncesiju nekoć potpuno javno i besplatno dostupnih sadržaja. Sesvete su nekoć imale brojna dostupna igrališta, od kojih je danas većina zaključana (SRC Luka, SRC Sljeme, Radnik) ili uništena (Planet, a postojeća igrališta su u katastrofalnom stanju).
Je li izgradnja stadiona jedan od strateških planova Sesveta, i u toj mjeri prioritet u odnosu na druge sesvetske projekte da mu se sve mora podrediti? Zračna udaljenost između dva nogometna igrališta je nešto više od 600 m – koji klubovi u Hrvatskoj imaju pravo na takav luksuz? Zašto drugi klubovi i građani nemaju pravo na svoj prostor za rekreaciju i sport?
Stara igrališta se zatvaraju, nova se ne grade. Sesvećanima je u posljednje vrijeme jedina rekreacija da žive od pustih obećanja gradonačelnika da će se nešto izgraditi. Zbog toga smatramo da je potrebno stati u obranu jednog od posljednjih sesvetskih igrališta i ne dopustiti samovolju u odlučivanju o sesvetskom javnom prostoru i njegovom privatiziranju. Zašto vijeće gradske četvrti toliko tajnovito pristupa ovom projektu i kad je predstavljeno kao projekt gradske četvrti?
Posljedice korone i potresa su sveprisutne, a vjerujemo da smo u ovom online razdoblju shvatili vrijednost mogućnosti kretanja i značaj otvorenog prostora za psihičko i fizičko zdravlje. Imamo pravo na javni prostor i trebamo ga zahtijevati!
Udruga zelene i plave sesvete 