Udruga Zelene i plave Sesvete iznosi sedam očekivanja za izmjenu Generalnog urbanističkog plana, kako slijedi:

1. Prenamjena gospodarske zone u mješovitu namjenu, sa središnjim zelenim koridorom, na području između središta Sesveta i Novog Jelkovca;
2. Izmicanje tranzitnog prometa iz središta Sesveta, stvaranje obilaznog prometnog prstena vezama sjever-jug niveliranjem (Jelkovečka i Branimirova) te stvaranje intermodalnog čvorišta;
3. Izmjena obuhvata GUP-a uključivanjem nove integralne gospodarske zone Sesvetski Kraljevec;
4. Stvaranje novog gradskog središta na području bivše mesne industrije Sljeme, koje prestaje biti gradskim projektom;
5. Razvoj zelene infrastrukture, uključivo pješačko-biciklističko infrastrukturu, iz smjera Marije Bistrice do Save;
6. Razvoj na prirodnim i ekološkim principima ugrađivanjem pretpostavki u GUP te korištenje obnovljivih izvora energije;
7. Razvoj poljoprivredne proizvodnje različitih mjerila.

Pritom udruga za svaku pojedini zahtjev iznosi sljedeće argumente:

1. Prenamjena gospodarske zone u mješovitu namjenu, sa središnjim zelenim koridorom, na području između središta Sesveta i Novog Jelkovca

Postojeći planovi za razvoj Sesveta nisu usklađeni sa suvremenim životnim uvjetima, prvenstveno jer je u samom središtu predviđena gospodarska zona na kojoj trenutno pronalazimo zapuštenu industrijsku proizvodnju. Stoga se predlaže prenamjena zone, unutar obuhvata UPU Gospodarska zona Sesvete-sjever, iz gospodarske u mješovitu namjenu, kako bi se ostvarili preduvjeti za stvaranje novog središnjeg prostora za razvoj urbaniziranih Sesveta.

Na ovom području potrebno je smjestiti javne sadržaje koji uvelike nedostaju u Sesvetama. Zatim, na ovom području moguće je smjestiti stanovanje i uredske poslovne prostore uz mnogo zelenila te sport i rekreaciju, uz smanjeni intenzitet prometa i čistu životnu sredinu. U svom geografskom središtu Sesvete bi na taj način stvorile karakter središta grada, kako to danas ima Zagreb; gusti raster ugodnih stambeno-poslovnih ulica i blokova, veliki gradski park s najvažnijim javnim ustanovama te mnogo drugog zelenila i čiste vode. Na taj način omogućio bi se smještaj velikog broja novopridošlog stanovništva (Sesvete kao prigradsko naselje pokazuju tendenciju velikog demografskog rasta) u samom središtu naselja, a koje unatoč pritiscima čak i danas pokazuje veliki prostorni kapacitet. Ovom odlukom spriječilo bi se daljnje širenje stambenih i drugog tipa izgradnje u poljoprivredna područja, a samim time smanjilo opterećenje na postojeću i svu buduću infrastrukturu.

Postizanje ovog cilja nije moguće jednostavnom promjenom namjene tj. izmjenom postojećeg GUP-a, već je potrebno izrazito interaktivno planiranje grada i mijenjanje svega drugog potrebnog radi postizanja sinergijskih novih vrijednosti, a ne shematsko određivanje planskih namjena i površina. Na ovom prostoru se očekuje promjena rastera prometne i ostale infrastrukture, a sve navedene promjene nije mogu definirati u skupštinskoj odluci, već je neophodno pristupiti izradi novog GUP-a, a u kasnijim fazama provedbom urbane komasacije.

 

2. Izmicanje tranzitnog prometa iz središta Sesveta, stvaranje obilaznog prometnog prstena vezama sjever-jug niveliranjem (Jelkovečka i Branimirova) te stvaranje intermodalnog čvorišta

Središte Sesveta danas je iznimno opterećeno prometnim problemima koji se nisu rješavali desetljećima pa su Sesvete postale i ostale selo na kraju Grada. Naša želja je da Sesvete postanu Istočni centar grada. To prije svega znači da Sesvete moraju biti dobro prometno povezane s cijelim gradom, a da takvo povezivanje ne utječe negativno na život njenih stanovnika.

Planirani promet u središtu Sesveta nije prihvatljiv za njegove stanovnike (prometna Zagrebačka ulica i njena GUP-om predviđena zamjena s dva puta po četiri prometne trake uz sjeverni i južni rub trase željeznice), jer će u budućnosti napraviti još širu i veću prostornu barijeru između starog sjevernog dijela i novog južnog dijela četvrti. Ovim prijedlogom traži se da se ukinu planirane prometnice paralelne sa željezničkom prugom u starom središtu Sesveta, sjeverno i južno uz prugu, te pronađe prometno rješenje koje središte Sesveta oslobađa od velikog prometa. Pritom je Sesvetama nužna realizacija stvarnoga središta u kojem dominiraju sigurnost, pješaci, biciklisti i javni promet te čist zrak bez buke.

Automobilski promet

Promet na sjeveru – predlaže se planirano produljenje Branimirove ceste samo do Novog Brestja kako se ne bi presjekla i uništila najveća prirodna vrijednost Sesveta – dolina potoka Vugera i Kašinske ceste, gdje je danas omogućen ulazak prirode u grad, tzv. „zelenih prstiju“, na mjestima šuma Divjače i Brestovače. Sadašnjim projektom planirani su veliki usjeci i nasipi u šumama i još veći nasip u dolini Vugera visine preko 6 metara  visine. Sesvete su prvi hrvatski projekt koji primjerom prirodno uvjetovanih rješenja  (NBS, EU projekt proGIreg) svima pokazuje kako se treba odnositi prema prirodi i klimatskim promjenama, a sadašnjim planom bi se potpuno suprotno uništila priroda i izazivale poplave od sjevernih bujica s Medvednice. Sadašnja planska sjeverna zaobilaznica (produžena Branimirova ulica) vrlo je problematično planirana s velikim zasjecima kroz šumu i visokim nasipima u vrlo širokom nadzemnom koridoru doline potoka Vuger) i u budućnosti predstavlja novu sjevernu barijeru između grada i zelene Medvednice. Na tom mjestu leži potencijal ulaza u gradski perivoj nalik Maksimiru, a ne potencijal za barijeru s devastacijom prirodnog krajobraza.

Promet na jugu  – potrebno je da se planom definiraju rokovi izgradnje produljene Vukovarske ulice koja bi riješila sve prometne probleme spajanja centra Zagreba i istočnog dijela grada, a posebno vezu s gospodarskom zonom Dumovec. Potencijal južne zaobilaznice (produžena Vukovarska ulica) planski nije usuglašen s mrežom sjever-jug lokalnih novih prometnica te predstavlja novi problem koji se također mora integralno i interaktivno rješavati preko cijelog prostora obuhvata GUP-a. Iz sesvetske perspektive, ključan je moment realizacije produljenja Vukovarske iz smjera Novog Jelkovca prema zapadu (južno od Sesvetske Sopnice) te spoj denivelacijom na Branimirovu.

Promet sjever – jug – potrebna je realizacija minimalno dva nova prometna podvožnjaka nadvožnjaka, (Branimirova i Jelkovečka) – kojima bi se osigurao spoj središta preko željezničke pruge. Paralelno s time, potrebna je realizacija dva pješačko biciklistička pothodnika – nathodnika u središtu Sesveta između starog i budućeg novog centra na prostoru bivšeg Sljemena. Ove prometne veze su bile potrebne davno, a danas su goreći problem.

Željeznica i intermodalno čvorište – željeznički promet predstavlja najbrži oblik kretanja, a obnova kolodvora niti njegovo osuvremenjivanje nije nastupilo već desetljećima. Na gradskom zemljištu, istočno od Badela, u centru predviđena je realizacija prometnog čvora u kojem bi se vršila izmjena prijevoznih sredstava te ostavljali parkirani automobili i bicikli, a prijevoz nastavljao vlakom, tramvajem ili autobusom. S istoka i sjeveroistoka Zagrebačke županije veliki broj ljudi svaki dan putuje na zapad Zagreba zbog čega je vrijeme putovanja dugo, a prijevoz skup i neefikasan. Dobrom organizacijom istočnog prometnog čvorišta postigla bi se višestruka ekonomska korist i smanjio negativan utjecaj prometa na kvalitetu života i zaštitu okoliša. Također, na tom mjestu planira se koridor produljenja tramvajske trase Zagrebačkom ulicom od Dupca do centra Sesveta, što je prijeko nužno jer je tramvaj najefikasnije i ekološki najprihvatljivije prijevozno sredstvo. Skupno, ovi projekti zahtjevaju realizaciju intermodalnog čvorišta u središtu Sesveta uvezivanjem okretišta svih oblika javnog prijevoza.

 Pješačko-biciklistička infrastruktura – potrebno je dopunjavanje prometnog rješenja GUP-a Sesvete definiranim koridorima biciklističke mreže istok – zapad i sjever – jug kako bi realizacija biciklističke mreže bila provediva (kako bi se lako i brzo provodila parcelacija zemljišta za biciklističke staze). Planiranje prometa gotovo u potpunosti zanemaruje pješačku i biciklističku infrastrukturu. Pritom se zanemareni pravci kretanja sjever-jug, čime su dodatno otežani prijelazi pješaka i biciklista preko željezničke pruge. Također, nije razrađena strategija razvoja biciklističke infrastrukture i njene realizacije, što za posljedicu ima iznimno opasne uvjete za kretanje stanovnika Sesveta i nedostatak bilo kakvih staza i ruta u Sesvetama. Pješački i biciklistički pravci isključivo su vezani uz prometnice, što je iznimno štetno u kontekstu zdravlja jer često ne postoje niti barijere u obliku zelenila (npr. drvoredi). U budućnosti je nužna realizacija magistralnih pješačko-biciklističkih staza, poput one uz željeznicu i povezivanje s magistralnim putem Greenway, te drugih sportsko-rekreacijskih staza uz potoke, čime bi se zaštitilo neke od rijetkih prirodnih tokova potoka u Gradu Zagrebu. Na taj način ujedno bi se potaknuo razvoj cikloturizma, kojeg se danas smatra jednim od najprofitabilnijih grana turizma.

 

 3. Izmjena obuhvata GUP-a uključivanjem nove integralne gospodarske zone Sesvetski Kraljevec

Postojeće gospodarske zone u središtu Sesveta nemaju potencijal za razvoj, a pri tome negativno utječu na kvalitetu života u centru te na izgled mjesta. Danas taj prostor izgleda prostorno i oblikovno anarhično, jer nisu postojali i danas ne postoje planski uvjeti koji ga reguliraju (osnovni regularni uvjeti nužni u centru grada). Osim toga, prostor je postao mjestom odlaganja građevinskog i drugog otpada, što šteti vizualnom dojmu, ali i zdravlju građana.

Sesvete imaju veliku priliku za ozbiljni gospodarski razvoj koji prelazi okvire grada Zagreba. Smještaj Sesveta uz dva velika europska prometna smjera (istok-zapad od Azije do zapadne Europe i sjever-jug od Baltika do Jadranskog i Mediteranskog mora), uz glavni željeznički koridor (koji spaja Aziju i zapadnu Europu) te uz Zračnu luku „Franjo Tuđman“ i na kraju uz rijeku Savu, pruža nevjerojatne mogućnosti za gospodarski razvoj kakav traži međunarodna trgovina i velika industrija. Opisana lokacija pogodna je za gospodarski razvoj, a smještena je u jugoistočnom dijelu Sesveta, čiji obuhvat definira željeznička pruga na sjeveru (južno od Sesvetskog Kraljevca), gradska obilaznica prema Varaždinu na zapadu, autoput na jugu te granica gradske četvrti Sesvete na istoku, tj. početak teritorija općine Dugo Selo.

Pored velikih prometnih mogućnosti, povoljne okolnosti ovog prostora predstavljaju i velike površine zemljišta u krupnim česticama i u vlasništvu RH, Grada Zagreba te Prvostolnog Kaptola. Vrlo aktivno lokalno gospodarstvo Sesveta, ali i cijela Hrvatska ima priliku na ovoj lokaciji napraviti najveću i najsuvremeniju hrvatsku gospodarsku zonu.

Međutim, kako bi se ostvarili uvjeti za realizaciju ovog pothvata, potrebno je redefinirati granice GUP-a, koje bi u obuhvat uključile cijelo gradsko naselje Sesvete (s naglaskom na njezin jugoistočni predio gdje bi se nalazila nova gospodarska zona) te Dumovec.

 

4. Stvaranje novog gradskog središta na području bivše mesne industrije Sljeme, koja prestaje biti gradskim projektom

 Sesvete obiluju pregrštom napuštenih bivših industrijskih pogona i površina. Najvažnija takva površina je teritorij bivše mesne industrije Sljeme, danas u GUP-u planski gradski projekt i u vlasništvu grada Zagreba. Prostor je danas zapušten i djelomično opasan. Na ovom mjestu moguće je stvoriti novo središte Sesvete, u kojem će se prvenstveno nalaziti najvažniji nedostajući javni sadržaji. Prvi koraci na promjeni ovakvog stanja već su učinili samo građani pokretanjem inicijative za njegovo uređenje. Uprava Grada na čelu s gradonačelnikom g. Bandićem je inicijativu prihvatila.

Iako su prvi koraci već učinjeni na promjeni stanja prostora Sljemena, pokazalo se da su planska ograničenja GUP-om prevelika da bi se posao nastavio. Nema nikakvog smisla da se Sesvete svojim planskim dokumentom ograničavaju u razvoju. Pritom prvenstveno nema smisla da Grad (Sesvete) zbog toga ne može nuditi projekte koji se mogu financirati iz EU fondova, što je pokazala prijava ProGlreg projekta. Zbog toga se traži hitna izmjena GUP-a kako bi se omogućila izgradnja svih planiranih sadržaja u projektima Zelene i Plave Sesvete i ProGIreg, jer sadašnji GUP onemogućava ili ograničava realizaciju zgrada HUB-a Sesvete, Glazbene škole, doma zdravlja, zgrada policije i suda te drugih javnih zgrada prema postojećim projektima ili programima.

 

5. Razvoj zelene infrastrukture, uključivo pješačko-biciklističko infrastrukturu, iz smjera Marije Bistrice do Save

Zelena infrastruktura je pojam koji se sve češće koristi u zaštiti prostora, a njegovo se značenje može djelomično mijenjati ovisno o kontekstu i mjerilu u kojem se upotrebljava. Europska komisija opisuje je kao alat za pružanje ekoloških, gospodarskih i društvenih pogodnosti putem rješenja koja se temelje na razumijevanju prednosti koje priroda pruža ljudskom društvu i pokretanja ulaganja koja održavaju i poboljšavaju te pogodnosti. Drugim riječima, to je mreža prirodnih, poluprirodnih područja i zelenih prostora koja pruža usluge ekosustava, pri čemu se potiče dobrobit ljudi i kvaliteta života.

Zelena infrastruktura može pružiti višestruke funkcije i pogodnosti u istom prostornom području. Te funkcije mogu biti okolišne (npr. očuvanje biološke raznolikosti ili prilagodba klimatskim promjenama), društvene (npr. osiguranje kvalitetne odvodnje ili zelenih površina) i gospodarske (npr. stvaranje radnih mjesta i rast cijena nekretnina). Razlika u odnosu na rješenja sive infrastrukture, koja obično imaju samo jednu funkciju kao što je odvodnja ili prijevoz, čini zelenu infrastrukturu privlačnom jer ima potencijal za istodobno rješavanje nekoliko problema. Tradicionalna siva infrastruktura i dalje je potrebna, ali često se može poboljšati rješenjima čije je ishodište priroda. Na primjer, zelena infrastruktura može se koristiti da bi se smanjila količina oborinskih voda koja ulazi u kanalizacijske sustave, a zatim u jezera, rijeke i potoke, pomoću prirodnog zadržavanja i svojstava upijanja vegetacije i tla. Zelena područja doprinose kulturološkom i povijesnom krajobrazu, pri čemu mjestima daju identitet, kao i krajobraz urbanih i periurbanih područja na kojima ljudi žive i rade. Istraživanja pokazuju da su rješenja zelene infrastrukture jeftinija od rješenja sive infrastrukture, kao i da pružaju širok raspon dodatnih pogodnosti za lokalna gospodarstva, društveni sastav i širi okoliš.

GUP Sesveta tretira pitanja okoliša samo deklarativno bez strategije i akcijskog plana, a prometna pitanja u Sesvetama značajno se odražavaju na kvalitetu okoliša. S jedne strane prometne gužve svakodnevno guše grad, jer se na njihovom otklanjanju desetke godina nije ništa napravilo, ali s druge strane Sesvećani otkrivaju da neki planski prometni koridori, ako budu izgrađeni kako su sada planirani, mogu istovremeno izazvati nove trajne barijere i probleme u danas očuvanim kvalitetnim prirodnim ambijentima.

Ovakva palijativna rješenja građani Sesveta ne prihvaćaju i traže dugoročan plan koji etapnim financiranjem trajno rješava budućnost okoliša, a koji obvezuje sve partnere u izgradnji prostora i posebice gradsku upravu na jasnu provedbu plana. Gledajući izdvojeno samo kvalitetu okoliša i krajobraza, u budućnosti neophodna je izrada novog plana jer današnji plan posvećuje posebnu pozornost zelenoj infrastrukturi, a uređenje krajobraza je prepoznato samo deklarativno i paušalno te se najčešće odnosi na pojedina točkasta rješenja u prostoru. Tipologija krajobraza je u potpunosti zanemarena i njegova kvaliteta narušena, a dokumentom GUP-a ne nastoje se predvidjeti zaštita i unapređenje kvaliteta postojećeg krajobraza, što je jasno vidljivo u prostoru. Također, GUP-om nisu propisani uvjeti realizacije pojedinih zelenih površina; u potpunosti je zanemarena pješačko-biciklistička infrastruktura i ne predviđa se usklađivanje s propisima europskih direktiva, a sve navedeno odražava se na kvalitete urbanog, ruralnog i prirodnog prostora u Sesvetama.

Zbog toga je bitno određivanje i realizacija strateški bitnih otvorenih, javnih i zelenih površina te stvaranje jedinstvene i uvezane zelene infrastrukture. Pritom se glavni naglasak treba staviti na zaštitu postojećih zelenih koridora vezanih uz potoke (najznačajniji potok Vuger i njegovi pritoci), koji služe kao prirodna poveznica rijeke Save i Medvednice. Danas su potoci pod velikim pritiskom izgradnje i kvaliteta im je brojnim intervencijama značajno narušena, a postojanje ugroženo. Nadalje, traži se realizacija parka na prostoru šume Divjače, odnosno današnjeg rasadnika Brestje u vlasništvu Prvostolnog kaptola te većeg broja manjih parkova i zelenih koridora na području Sesveta. Nadalje, traži se da se jednim člankom GUP-a definiraju sve ceste i ulice u Sesvetama u kojima u skorijoj budućnosti mora izvršiti sadnja drvoreda te realizirati šetnice. Potrebno je pokrenuti plansku akciju ozelenjavanja ulica i javnih prostora Sesveta, zbog ugodnosti boravka u prostoru, ali prvenstveno zbog utjecaja globalnih klimatskih promjena te potrebe smanjena efekta toplinskih otoka.

Predmet nužnog unapređenja pješačko-biciklističke infrastrukture posebno je opisan unutar zahtjeva o prometu. Taj segment planiranja iznimno je bitan u segmentu održivog prometovanja, a za svoju realizaciju podrazumijeva manje financijske izdatke u odnosu na druga prometna rješenja.

 

 6. Razvoj na prirodnim i ekološkim principima ugrađivanjem pretpostavki u GUP te korištenje obnovljivih izvora energije

Postojeći GUP Sesveta nema energetsku koncepciju, a obnovljive izvore energije (OIEiK) niti ne poznaje. Sadašnja energetika se zasniva na klasičnoj plinskoj mreži i sitnim privatnim trošilima. Nije planirana niti jedna energana niti gradska toplovodna i hladnovodna mreža, niti ju je dozvoljeno graditi. Mala individualna postrojenja za proizvodnju energije iz OIEiK nisu ekonomski održiva pa se i ne grade.

Novi plan treba ciljati na povećanje energetske efikasnosti proizvodnje obnovljive energije putem najnovijih i najefikasnijih tehnologija putem rekonstrukcije postojeće energane u zoni bivše tvornice Sljeme kao i na izgradnju drugih potrebnih energana u Sesvetama čije pogonsko gorivo je ekološki prihvatljiva biomasa te na planiranje prve gradske mreže toplovoda i hladnovoda između Sljemena i Novog Jelkovca i njen dalji razvoj. Nadalje, potrebno je da se jednim člankom definiraju jednostavni uvjeti gdje se na javnim površinama mogu graditi strehe s obnovljivim izvorima energije – fotonaponske energane.

 

7. Razvoj poljoprivredne proizvodnje različitih mjerila

Na prostoru obuhvata Sesveta nalazi se mnogo površina namijenjenih poljoprivredi, a velik broj stanovnika Sesveta živi od poljoprivrede. Današnja, suvremena poljoprivreda se tehnološki i graditeljski jako razlikuje od poljoprivrede koju omogućava sadašnji GUP. Ekološki potpuno kontrolirana poljoprivredna proizvodnja voća, a posebno povrća, danas se odvija u energetski i sanitarno kontroliranim uvjetima staklenika, a staklenike nije dozvoljeno raditi tamo gdje su potrebni. Vanjska proizvodnja žitarica, voća i povrća ne može se odvijati bez navodnjavanja, skladištenja i umrežavanja s drugim djelatnostima (trgovinom, turizmom, obrazovanjem, itd.), a tražena infrastruktura niti je dozvoljena GUP-om niti ju je moguće realizirati u današnjoj katastarskoj strukturi (nužno potrebna komasacija). Nedostaje poljoprivredna infrastruktura, a posebno mreža puteva u kojima se ona treba nalaziti.

U sjevernim dijelovima Sesveta postoje brojna mala obiteljska gospodarstva koja žive od hibridnih djelatnosti kao što je proizvodnja hrane i uzgoj životinja te pružaju usluge u turizmu, sportu i rekreaciji. Usitnjenost parcela, zakonska ograničenja i neumreženost onemogućavaju ekonomičnost i profitabilnost ovog gospodarskog sektora. Zato je svima potreban suvremeni planski model u kojem vlasnici parcela i poljoprivredni proizvođači mogu realizirati svoje ideje uz istovremenu ekonomsku korist i korist javnog prostora.

Također, potrebno je planski prepoznati poljoprivrednu proizvodnju različitih mjerila (urbana poljoprivreda, intenzivna poljoprivreda, itd.) te njihov međuodnos.

GUP-om je s posebnim uvjetima u jednom članku potrebno omogućiti izgradnju staklenika i plastenika svih veličina za urbanu agrikulturu na cijelom prostoru Sesveta unutar svih namjena pa tako i u stambenoj namjeni na okućnicama i uz ili na zgradama, a bez građevinske dozvole prema Pravilniku za jednostavne građevine. U Sesvetama ima velik broj OPG-a i poljoprivrednih proizvođača koji ne mogu razviti svoje ideje zbog planskih ograničenja. Potrebno je istaknuti da je danas u gotovo cijelom svijetu dozvoljena posebnim uvjetima vlastita proizvodnja hrane u blizini svoga doma, dok u Sesvetama ova tendencija danas nije ostvariva u pravoj veličini.

Gradski vrtovi pojavljuju se kao prilika za okupljanje i zbližavanje korisnika. Mogućnost proširenja urbanih vrtova na novi koncept terapijskog vrta za osobe s posebnim potrebama, ali i koncept gradskih vrtova kao profitabilne proizvodnje. Zbog to je potrebna mogućnost razvoja urbane poljoprivrede i komercijalizacije poljoprivredne proizvodnje u širem središtu Sesveta