Unatoč velikom tehnološkom napretku u području mobilnosti, oblikovanjem naših gradova i dalje upravljaju automobili. Superblokovi, kojima ćemo se baviti u ovom tekstu, omogućuju stvaranje novih javnih prostora koji pješacima omogućuju aktivno sudjelovanje u oblikovanju gradova te stvaraju uvjete za ugodan i zdrav način život.

Superblokovi stvaraju više javnog prostora ograničavajući brzinu kretanja automobila i pretvarajući dvosmjerne prometne ulice u jednosmjerne. Kapacitet tih novostvorenih javnih prostora se potom koristi za realizaciju javnih parkova, priredbi i privremeneih tržnica. Ono što je najvažnije, građani odabiru način na koji će se upotrebljavati prostor. Iz tog razloga, ne samo da se rješava pitanje nedostatka zelenih površina, smanjuje učinak toplinskih otoka te snižava razina emisije CO2, već se stvara solidarnost među građanima i poboljšava kvaliteta njihovog života.

Autori ove ideje nastale u Barceloni, naglašavaju da je u planiranju gradova ključna transdisciplinarnost u pristupu kako bi se ostvarila visoka kompleksnost prostora. Kada je u pitanju promišljanje o održivim gradovima, složenost je najvažnija. Nužno je smanjiti potrošnju energije i resursa u gradovima, a istovremeno povećavati raznolikost  i složenosti u cjelini.

U budućnosti će se konkurentnost gradova sagledavati s aspekta inteligentnog korištenja postojećih prostornih kapaciteta. Današnji gradovi svoju konkurentnost temelje na crpljenju resursa poput pretjerane konzumacije tla, sirovina i energije. Međutim, to je neodrživ model. Iz ovog konkurentnog modela moramo izrasti na temelju potrošnje prirodnih izvora energije i održivog upravljanja izgrađenih dijelova gradova. Svoje gradove moramo reorganizirati kako bismo u budućnosti smanjili nesigurnost koju imamo danas, čineći ih otpornijima na klimatske promjene. Rješenja su u gradovima. Gradovi moraju voditi našu budućnost.

Više o superblokovima Barcelone možete pogledati u reportaži Vox-a na njihovom YouTube kanalu: