U rimskom razdoblju (1.-5.st.) cestovna provincijska transverzalna komunikacija Siscia – Andautonia – Poetovio (Sisak – Ščitarjevo – Ptuj) prolazila je Sesvetskim prigorjem. Cesta je prelazila Savu kod Ivanje Reke, te se pružala do Jelkovca gdje je 1934. godine otkriven miljokaz cara Maksimina Tračanina (235.-238.), koji je označavao udaljenost od 30 rimskih milja od Siscije. Od Jelkovca je rimska cesta bila usmjerena na sadašnji centar Sesveta od kuda je nastavljala kroz šumu Selčina do Markovog Polja i Đurđekovca. Cesta je istočno od Đurđekovca prelazila preko doline potoka Kašine do naselja Gajec. Od Gajca cesta je nastavljala preko Belovara i Lužana prema Sv. Ivanu Zelini.

Trasa ceste na nekim je mjestima dobro očuvana, posebno između Sesveta i Đurđekovca, u šumi Selčina i Topolje. U šumi Topolje, uz trasu antičke ceste, situirana je skupina od desetak antičkih tumula – grobnih humaka, koji pripadaju noričko-panonskom kulturnom kompleksu sahranjivanja iz 1-3. st.

Damir Fofić, prof.

Izvor: Muzej Prigorja

Križić označava mjesto pronalaska miljokaza

Tijekom prve polovice dvadesetog stoljeća na području Jelkovca pronađen je miljokaz sa sedam redaka teksta u kojem se spominje udaljenost do Siska od XXX rimskih milja, a koji je postavio car Maksimin Tračanin (235.-238.). Miljokaz, ali i drugi antički pronalasci danas se čuvaju u Arheološkom muzeju u Zagrebu, a izlaganjem odljeva spomenika prezentira se primjer visoke i rijetke rimske plastike, kao i jedan od većih epigrafskih spomenika u Panoniji.

Izvor: imperium.ahlfeldt.se/

Spomen na pronalazak miljokaza možemo pronaći u imenu Rimskoga puta u Jelkovcu (danas i Novom Jelkovcu). Također, šetnica između B i C bloka u Novom Jelkovcu, na kojoj se nalaze knjižnica i srednja škola, građena je na ruti rimske prometnice koja je povezivala Sisciju (Sisak) i Poetoviju (Ptuj).

Foto: Marijo Spajić

U srednjem vijeku kroz Sesvete su prolazile dvije najvažnije prometnice toga vremena: Magna strata ili Magna Via regis te Via exsercituale. Sa zapada, iz Teutonije dolazila je via regis do Zagreba i ovdje se račvala u tri smjera: jedan krak se odvaja i prelazi Savu kod Kraljevskog broda; drugi izbija na Savu kod prijelaza zvanog transitus leprosorum (prijelaz gubavaca – kod Ivanje Reke); dok treći prolazi kraj Gradeca i Kaptola dalje na istok. Posljednji se negdje iza zagrebačke Dubrave opet dijeli na dva smjera – jedan smjer skreće prema jugoistoku, pored Sesveta i nastavlja dalje prema Čazmi, dok drugi produžuje na istok, preko Popovca na Zelinu i dalje. Druga važna prometnica, u smjeru sjever-jug, dolazi iz Hrvatskog Zagorja, prelazi Medvednicu kod Vrazilaza (današnji Laz), prolazi kroz Kašinu i Sesvete te prelazi Savu kod prijelaza gubavaca te nastavlja dalje u Posavinu i Pokuplje. To je vojnička cesta (Via exercituale) ili kako se ponekad naziva via Colomanus regis (cesta kralja Kolomana).

Zahvaljujući ovim prometnicama, naseljavanje na ovom području započelo je već početkom XII. stoljeća. U administrativnom, gospodarskom, sudskom i vojnom pogledu ovo područje je bilo u sastavu Zagrebačke županije.

Shematski prikaz prometnica, Marijo Spajić, podloga Google maps

Možda je došlo vrijeme da se rimska prisutnost na ovim prostorima ugradi u identitet Sesveta. To se može učiniti kroz jasniju nomenklaturu – npr. sve nove pješačko-biciklističke staze mogu nositi latinske nazive koje su nosile (ne samo tijekom antike, već i u srednjem vijeku), ili drugim načinom obilježavanja prostora. Time bi se doprinijelo stvaranju identiteta mjesta, čiji počeci sežu daleko u povijest.

Izvor: Arheološki muzej Grada Zagreba