Gradska četvrt Sesvete zauzima gotovo četvrtinu površine Zagreba i najveća je u gradu. Sesvete su danas dominantno stambena četvrt, a pokazuju jedan od najvećih prirasta broja stanovnika u Republici Hrvatskoj. Međutim, to značajno povećanje broja stanovnika ne prati prikladan razvoj mjesta, zbog čega su danas sveprisutni brojni problemi s kojima se stanovnici Sesveta svakodnevno moraju suočavati: zagušen promet, zastarjeli sustav javnog prijevoza, neadekvatno uređenje javnih površina, nepostojanje središta naselja te izostanak temeljne infrastrukture u velikom broju naselja gradske četvrti.

Zbog toga se udruga odlučuje na izradu temeljnog dokumenta u kojem su pobrojane gotovo sve teme kojima se udruga bavila i za koje je ponudila rješenja. Udruga Zelene i plave Sesvete je tijekom posljednjih nekoliko godina iznijela brojne inicijative, prijedloge i projekte koje su članovi udruge smatrali ključnima za održivi razvoj Sesveta. Razrađene ideje dodatno su utemeljene na Demografskoj studiji Sesveta, koju je za udrugu izradio doc. dr. sc. Stjepan Šterc, te anketi o mišljenju i stavovima stanovnika Sesveta o kvaliteti javnih površina u Sesvetama.

Ovaj dokument je nastao kao platforma u kojoj su objedinjene i obrazložene sve ideje razvoja gradske četvrti Sesvete s pripadajućim slikovnim prikazima i ilustracijama. Evidentno je da su postojeći službeni planovi i odluke gradskih tijela u raskoraku sa stvarnošću i realnim načinom življenja na području Sesveta, stoga svoje projekte i prijedloge iznosimo kao slobodno dostupan dokument svim zainteresiranim stranama, s ciljem širenja ideje održivog razvoja naselja.

SEKTORSKE PLATFORME

Prostorno planiranje

Prostorni plan Grada Zagreba

Udruga Zelene i plave Sesvete dugi niz godina zagovara promjene u Prostornom planu Grada Zagreba te Generalnom urbanističkom planu, koje smatramo ključnima za održivi razvoj Sesveta.

S jedne strane središnji prostor Sesveta možemo smatrati degradacijom u urbanističkom smislu, no i kao sjajan potencijal i veliki prostorni kapacitet, jer Sesvete i dalje nisu preizgrađene i urbanistički zaokružene. Time se otvara prilika za promišljanje o budućnosti razvoja Sesveta kao istočnog središta Grada Zagreba. Međutim, kako bi se postigao skladan razvoj središta Sesveta, potrebno je izmijeniti prilike u postojećem Prostornom planu jer trenutni Generalni urbanistički plan Sesveta ne pokriva ukupno područje u kojem se predlažu promjene namjene površina. Stoga Udruga Zelene i plave Sesvete iznosi prijedlog Izmjene Prostornog plana Grada Zagreba koje bi neposredno utjecale na uvjete Generalnog urbanističkog plana Sesveta:

• Prenamjena gospodarske zone u mješovitu namjenu, sa središnjim zelenim koridorom, na području između središta Sesveta i Novog Jelkovca;
• Izmjena obuhvata GUP-a uključivanjem nove integralne gospodarske zone Sesvetski Kraljevec (istočno od Dumovca);
• Stvaranje novog gradskog središta na području bivše mesne industrije Sljeme, koje prestaje biti gradskim projektom

Generalni urbanistički plan

Formalno gledajući, južno od pruge i dalje se nalazi gospodarska zona, čija nefunkcionalna realizacija i planski pristup koči urbanistički razvoj Sesveta. Pojedina poduzeća na ovom području odlično posluju, no u sveukupnoj slici možemo primijetiti da je stanje daleko od idealnog. Infrastruktura je zastarjela i neodgovarajuća, a dobrim dijelom ovisi o osobnim inicijativama samih vlasnika zemljišta, što često rezultira partikularnim rješenjima. Ulazak tranzita u središte naselja dodatno uvjetuje probleme za ionako potkapacitirane gradske prometnice.

GUP Sesveta je danas vrlo nefleksibilan plan zbog neprepoznavanja stvarnih životnih potreba današnjeg vremena i zbog rigidnog tumačenja postojeće zakonske regulative. Postojeći GUP je donesen 2003. godine, a nakon donošenja devet puta su izrađivane njegove izmjene i dopune koje pokrivaju uglavnom formalna zakonska usklađivanja ili rješavaju pojedinačne točkaste probleme u prostoru.

Izvorno, GUP iz 2003. godine zapravo nije bio novi GUP već se u njemu nalaze sve strateške prostorne odluke iz 1986. godine iz „Generalnog urbanističkog plana naselja gradskog karaktera Sesveta“ koji je također doživio dvije svoje izmjene i dopune.

GUP je u današnjem kontekstu postao nefleksibilan „provedbeni“ plan umjesto strateškog plana. Udruga se zalaže za fleksibilan plan koji će definirati i štititi javni prostor svim sredstvima, a u cijelom preostalom prostoru dozvoljavati fleksibilna i životu prilagodljiva rješenja u skladu sa zakonskom regulativom i bez potrebe za stalnim izmjenama i dopunama. Uz pomoć Ministarstva prostornog uređenja i gradnje željeli bismo da se donese plan koji brzo i efikasno rješava sva globalna pitanja na terenu. GUP ne odgovara granicama naselja Sesvete, zbog čega proizlaze prostorni problemi na jugu naselja (Sesvetski Kraljevec), a zbog čega je potrebno redefinirati  granicu u skladu s obuhvatom naselja.

Strategija razvoja

Navedena argumentacija o neophodnoj potrebi izrade novog GUP-a Sesveta pokazuje da se izradi novog plana treba pristupiti s kvalitetnim podlogama za izradu plana. Predlažemo da se pripreme kvalitetne podloge za izradu novog GUP-a.

Glavna podloga za donošenje novog plana je strategija razvoja. Smatramo da treba pristupiti izradi strategije razvoja Sesveta koja će provjeriti sve do sada označene iskustvene potrebe promjena.

Slijede napomene o osnovnim analizama koje zajedno čine dokument „Strategija razvoja Sesveta“:

Ekonomska analiza

Razvoj Sesveta mora se bazirati na analitički i statistički dokazanim komparativnom prednostima prostora i ljudi koji žive i rade u prostoru gradske četvrti Sesvete i njegovoj neposrednoj okolici iz susjednih gradskih četvrti.

Demografska analiza

Strategija Sesveta mora se temeljiti na postojećim ljudskim potencijalima kao i izvedbenim akcijskim planovima privlačenja i doseljavanja stanovništva u ovaj prostor. Detaljna i argumentirana analiza demografskih kretanja dokazat će ili opovrgnuti određene potencijale razvoja ili korigirati ih i preusmjeriti ih u pravom smjeru.

Imovinska analiza i komasacija

Kako izrada svakog plana u mnogome ovisi o stanju vlasništva nad nekretninama na terenu, potrebno je izvršiti analizu potencijala prema veličini i vlasništvu nad zemljištima koja najznačajnije mogu doprinijeti razvoja Sesveta.

Na širem području Sesveta potrebna je urbana i poljoprivredna komasacija kao pokretač razvoja, koja uostalom ima i svoje zakonsko uporište. Trenutni oblici čestica značajno koče razvoj i opterećuju ili onemogućuju razvoj prihvatljive infrastrukture.

Razvoj središta – s obje strane pruge

Bivša mesna industrija Sljeme je u vlasništvu je Grada Zagreba, pri čemu Grad raspolaže s ukupno 125.000 m² prostora. S obzirom na to da se ovaj prostor nalazi na samo nekoliko stotina metara od povijesnog središta Sesveta, lokacija je idealna za vertikalno povezivanje Sesveta u smjeru sjever-jug. Na ovu lokaciju moguće je smjestiti velik broj javnih i društvenih sadržaja koji nedostaju Sesvetama: policijska postaja, dom zdravlja, glazbena i druge škole, sud, zavod za katastar i geodetske poslove, kazalište, klastere tehnoloških, znanstvenih i poljoprivrednih hub-ova i brojne druge javne institucije.

Prema postojećem planu najveći dio geografskog središta Sesveta pripada gospodarskoj namjeni. Iako su Sesvećani znakovito poslovno vrlo poduzetni, središte grada ne bi trebalo u budućnosti zauzimati gospodarstvo ili mala industrija. Tu je prvenstveno mjesto javnim sadržajima koji značajno nedostaju Sesvetama, stanovanju i uredskim poslovnim prostorima uz mnogo zelenila, rekreaciju, smanjeni intenzitet prometa te čistu životnu sredinu.

Sesvetama u potpunosti nedostaje identitet i potrebno je stvaranje karaktera centra grada kako to danas ima Zagreb; gusti raster ugodnih stambeno poslovnih ulica i blokova, veliki gradski park s najvažnijim javnim ustanovama te mnoštvo javnih, zelenih i vodenih površina.

Postizanje ovog cilja nije moguće jednostavnom promjenom namjene tj. izmjenom postojećeg GUP-a, već je potrebno izrazito interaktivno planiranje mjesta, a ne shematsko određivanje planskih namjena i površina. Na ovom prostoru se očekuje promjena rastera prometne i ostale infrastrukture.

Razvojem veće gustoće naseljenosti središta Sesveta smanjit će se negativan utjecaj na okoliš u rubnim dijelovima naselja (urban sprawl) te smanjiti opterećenje infrastrukture. Temeljna infrastruktura u sjevernim naseljima gradske četvrti jedan je od temeljnih izazova i treba postati jednim od prioriteta uređenja Sesveta!

Brownfield područja

Sesvete obiluju zavidnim brojem napuštenih bivših industrijskih pogona i površina. Najvažnija takva površina je teritorij bivše mesne industrije Sljeme, danas u GUP-u planski gradski projekt i u vlasništvu Grada Zagreba. Prostor je danas zapušten i djelomično opasan. Na ovom mjestu moguće je stvoriti novo središte Sesvete, u kojem će se prvenstveno nalaziti najvažniji nedostajući javni sadržaji.

Iako su prvi koraci već učinjeni na promjeni stanja prostora Sljemena, pokazalo se da su planska ograničenja GUP-om prevelika da bi se posao nastavio. Nema nikakvog smisla da se Sesvete svojim planskim dokumentom ograničavaju u razvoju. Pritom prvenstveno nema smisla da Grad (Sesvete) zbog toga ne može nuditi projekte koji se mogu financirati iz EU fondova, što je pokazala provedba europskog projekta ProGlreg.

Slijede druga brownfield područja u vlasništvu Republike Hrvatske ili Grada Zagreba u kojima leži veliki potencijal za urbani razvoj Sesveta su (s prijedlozima funkcija):

• bivša vojarna Sesvetska Sopnica – stambeno naselje
• bivša vojarna Gliboki jarek – stambeno naselje i komercijalni sadržaji
• bivša vojarna Šija Vrh – međunarodni vatrogasni centar s poligonima za obuku (olakšana pristupačnost lokacije svim točkama u gradskoj četvrti zbog blizine pristupa gradskoj obilaznici)

Promet

Veliki dijelovi Sesveta, a posebice njihovo središte, danas su iznimno opterećeni prometnim problemima koji se nisu rješavali desetljećima pa su Sesvete postale i ostale „selo“ na kraju Grada. Naša želja je da Sesvete postanu istočni centar Grada Zagreba. To prije svega znači da Sesvete moraju biti dobro prometno povezane s cijelim gradom, a da takvo povezivanje ne utječe negativno na život njenih stanovnika.

Planirani promet u središtu Sesveta nije prihvatljiv za njegove stanovnike, jer će u budućnosti napraviti još širu i veću prostornu barijeru između starog sjevernog dijela i novog južnog dijela četvrti (više od sto metara širok prometni koridor). Tražimo da se pronađe prometno rješenje koje centar Sesveta oslobađa od velikog prometa te želimo realizaciju svog centar u kojem dominira sigurnost, pješaci, biciklisti i javni promet.

Željeznica

Željeznički promet predstavlja najbrži oblik kretanja, a obnova kolodvora i njegovo osuvremenjivanje nije nastupilo već desetljećima. Pruga razdvaja sjever i jug Sesveta, ali omogućuje građanima Sesveta da u središtu Zagreba za 12 minuta. Međutim, sustav željeznice je zastario i oronuo. S istoka i sjeveroistoka Zagrebačke županije veliki broj ljudi svaki dan putuje na zapad Zagreba zbog čega je vrijeme putovanja dugo, a prijevoz skup i neefikasan. Dobrom organizacijom istočnog prometnog čvorišta, a kojeg uvjetuje izgradnja obilazne trase za teretni promet prema ranžirnom kolodvoru, postigla bi se višestruka ekonomska korist i smanjio negativan utjecaj prometa na kvalitetu života i zaštitu okoliša.

Tražimo da se na gradskom zemljištu istočno od Badela u centru planira prometni čvor u kojem bi se vršila izmjena prijevoznih sredstava te ostavljali parkirani automobili i bicikli, a prijevoz nastavljao vlakom, tramvajem ili autobusom.

Želimo da se paralelno sa željeznicom dugoročno planira koridor produljenja tramvajske trase Zagrebačkom ulicom od Dupca do centra Sesveta, jer je tramvaj najefikasnije i ekološki najprihvatljivije prijevozno sredstvo. Nadalje, želimo realizaciju intermodalnog čvorišta u središtu Sesveta uvezivanjem okretišta svih oblika javnog prijevoza.

Nadalje, planom razvoja željeznica predviđa se koridor lake željeznice koji bi povezivao Sesvete s Krapinsko-zagorskom županijom. Traži se ucrtavanje jasno definiranog koridora i uvjeta gradnje željeznice u prostorno-planske dokumente.

Željeznički kolodvor

Željeznički kolodvor u Sesvetama potrebno je rekonstruirati i prilagoditi suvremenim potrebama građana. Postojeća zgrada kolodvora gotovo je u ruševnom stanju i nije prihvatljiva za gradsku sredinu unutar koje se nalazi. Pristup kolodvoru i peronima je neadekvatan i opasan za kretanje, a zapadni dio kolodvora koristi se kao ilegalno parkiralište i odlagalište otpada.

Sanitarni čvorovi odvojeni su od glavne zgrade i potpuno su devastirani. Broj tračnica je prevelik, pogotovo otkako je kolodvor izgubio funkciju ranžirnog kolodvora nakon uklanjanja gospodarskih sadržaja u neposrednoj okolici – potrebno je smanjiti broj tračnica kako bi pristup pješacima bio lakše dostupan. Također, potrebno je urediti pješačko-biciklističke prijelaze. Predlaže se izmještaj zgrade kolodvora zapadno od postojeće lokacije, bliže prostoru bivše tvornice Sljeme. Pomicanjem kolodvora na zapadnu lokaciju stvara se pretpostavka za intermodalni čvor istok, koji bi objedinio sve oblike javnog prijevoza – vlak, tramvaj, autobuse, automobile (park and ride) te bicikle (parkiranje ili na vlak). 

Parkirališta uz postaje i stajališta – park and ride sustav

Uz željezničke postaje i kolodvor ključno je realizirati parkirališta kako bi se rasteretilo automobilski promet prema središtu grada te spriječilo postojeće ilegalno parkiranje.

Uz sve željezničke postaje i stajališta potrebno je izgraditi nove parkirališne kapacitete. Tu poseban naglasak stavljamo na veliko parkiralište u središtu Sesveta Do realizacije intermodalnog čvorišta potrebno je zadržati besplatno parkiralište na postojećoj lokaciji jer se na taj način središta Zagreba rasterećuje od velikog broja automobila. Međutim, potrebno je graditi i parkirališta u Sesvetskoj Sopnici, Sesvetskom Kraljevcu te budućoj stanici Sela-Selnica. Za ova parkirališta postoje uvjeti, a u blizini mnogih se nalaze i dostatne površine u vlasništvu Grada Zagreba.

Pješačko-biciklistički prijelazi

Pješacima i biciklistima nužno je omogućiti neometan prijelaz ispod ili iznad pruge. Navedeno se odnosi na područje šireg središta Sesveta: os iz smjera Novog Jelkovca (Kelekova ulica), prijelaz prema budućem središtu na području bivše tvornice Sljeme te prema sajmištu. Predlaže se izgradnja pothodnika koji bi omogućio neometano kretanje osoba s invaliditetom i biciklistima. Zgrada kolodvora treba biti dio pothodnika te omogućiti komunikaciju liftom i eskalatorima, ali i komercijalne sadržaje (zgrada i pothodnik).

Denivelacija Jelkovečke

Kako bi se dijelom rasteretio automobilski promet u Sesvetama, potrebno je izgraditi denivelaciju Jelkovečke ceste u blizini sajmišta. U Sesvetama trenutno postoji jedan nadvožnjak (produžetak ulice Ljudevita Posavskog).

Željeznička stajalište Sesvetska Sopnica

Željezničko stajalište u Sesvetskoj Sopnici je u izgradnji u trenutku pisanja ovog dokumenta. Uz stajalište je potrebno izgraditi pripadajuću infrastrukturu (pristup pješacima i biciklistima) te osigurati parkirališna mjesta. Uz potok Trnavu potrebno je izgraditi pješačko-biciklističku stazu kako bi se osigurala izravna komunikacija sa stajalištem kroz središte naselja.

Željezničko stajalište Sesvetska Selnica – Sesvetska Sela

Tražimo donošenje UPU Sesvetska Selnica – Sesvetska Sela, kako bi se ostvarili osnovi preduvjeti za realizaciju tog željezničkog stajališta. Potrebno je ishoditi građevinsku dozvolu te pristupiti realizaciji željezničke postaje u Sesvetskoj Selnici i Selima.

Također, u planove bi trebala ući autobusna linija prema Dumovcu, koja bi bila za stanovnike, ali još i više za buduću gospodarsku zonu. Na ovoj lokaciji bi bus mogao povezivati stanicu sa komercijalnom zonom IKEA-e.

Automobilski promet

Produžetak Branimirove

Produžetak Branimirove će značajno narušiti kvalitetu jednog od najznačajnijih prirodnih prostora Sesveta – dolinu potoka Vugera i mjesto ulaza prirode u gradsku jezgru (šuma Divjača i Brestovača). Sadašnjim projektom planirani su veliki usjeci i nasipi u šumama te  još veći nasip u dolini Vugera (5-7 metara visine) u vrlo širokom nadzemnom koridoru, što u budućnosti predstavlja novu sjevernu barijeru između grada i zelene Medvednice.

S obzirom na to da produžetak Branimirove ne bismo voljeli vidjeti kao barijeru s devastacijom prirodnog krajobraza, predlaže se izmjena idejnog projekta u cestu s vijaduktom i značajno boljim prometnim rješenjem koji neće uključivati dva semaforizirana križanja (što će ponovno značajno doprinijeti stvaranju prometnih gužvi). Također, GUP-om se ne predviđa izravno povezivanje nastavka Branimirove s Industrijskom cestom, što smatramo nedostatkom jer se sprječava kontinuitet i poanta obilaznica, pogotovo u kontekstu da je realizacija takvog produžetka i dalje moguća (prostorni uvjeti to i dalje omogućuju). Zbog toga predlažemo nastavak Branimirove južno od Bjelovarske, preko pruge i u nastavku do produžetka Vukovarske.

Brza cesta Popovec – kašina

Prostornim planom predviđena je izgradnja brze ceste od kružnog toga kod čvorišta autoceste između Popovca i Soblinca do Kašine. Izgradnjom ove ceste značajno bi se rasteretilo postojeće prometnice iz smjera sjevera Sesveta te automobilski promet usmjerilo prema autocesti, umjesto prema središtu Sesveta.

Industrijska cesta

Industrijsku cestu potrebno je izgraditi u njezinom punom profilu zbog nesigurnosti, posebice pješačkog kretanja. Ovo je prometnica iznimnog značaja za Sesvete jer trenutno služi kao svojevrsna južna obilaznica za velik broj automobila koji se kreću prema istoku Sesveta. Također, na ovoj cesti trenutno ne postoji niti nogostup, zbog čega su pješaci ugroženi. S obzirom na to da se trenutno uređuju prostorije Telektre za smještaj Općinskog suda, smatramo nedopustivim da je jedini način pristupa sudu automobilom (u blizini se ne nalazi niti autobusna postaja). Također, ova prometnica nosi potencijal sesvetske središnje avenije.

Produžetak Slatinske

Produžetkom Slatinske do Jelkovečke dodatno bi se rasteretilo promet južno od pruge, a nastala bi još jedna značajna sesvetska avenija. Prometnicu je potrebno izgraditi u punom profilu, uz mogućnost značajnog proširenja koridora namijenjenog za pješake i bicikliste, uzimajući u obzir principe održivog razvoja te korištenja rješenja temeljenih na prirodi (Nature Based Solutions). Na križanjima je prikladno predvidjeti kružne tokove umjesto semaforiziranih raskrižja. Izgradnjom produžetka Slatinske predviđeni cestovni koridor uz prugu je potrebno ukloniti iz planskih dokumenata.

Cesta 6

Urbanističkim planom uređenja Gospodarska zona Sesvete – sjever planirano je Ulicom 6 povezati naselje Novi Jelkovec i Industrijsku cestu, odnosno preko transformiranog prostora bivše tvornice Sljeme, sa središtem Sesveta. Predlaže se brza realizacija ove dionice kako bi se rasteretilo promet na Ul. Ljudevita Posavskog te ubrzalo kretanje iz smjera Novog Jelkovca prema središtu.

Produžetak Vukovarske

Potrebno je da se planom definiraju rokovi izgradnje produljene Vukovarske ulice koja bi riješila brojne prometne probleme spajanja centra Zagreba i istočnog dijela grada, a posebno vezu s gospodarskom zonom Dumovec. Potencijal južne zaobilaznice (produžena Vukovarska ulica) planski nije usuglašen s mrežom sjever-jug lokalnih novih prometnica te predstavlja novi problem koji se također mora integralno i interaktivno rješavati preko cijelog prostora obuhvata GUP-a.

Produžetak Vukovarske svoj etapni razvoj može doživjeti u Sesvetama. Naime, nastavljajući ulicu. 144. brigade Hrvatske vojske prema zapadu može otpočeti razvoj bitne avenije i svojevrsne južne obilaznice za istok Zagreba. Razvojem prometnice od Retkovca prema Slavonskoj aveniji zatvorio bi se prsten oko Sesveta. Na lokaciji kod pružnog prijelaza u Retkovcu bilo bi potrebno predvidjeti denivelaciju, a koja bi mogla uključivati i razvoj tramvajskog prometa od okretišta u Dupcu prema Novom Jelkovcu i novoj gospodarskoj zoni južno od Sesvetskog Kraljevca.

Promet sjever-jug

Željeznica značajno odjeljuje južni dio naselja od sjevernog. Trenutno pružni prijelazi, osim što su mali brojem, predstavljaju veliku zapreku u kretanju. Osim što je otežano kretanje sjever-jug, trenutna situacija utječe na povećanje opterećenja automobilskog prometa istok-zapad. Zbog toga tražimo da se definiraju minimalno dva nova prometna podvožnjaka ili nadvožnjaka kojima bi se osigurao spoj centra i dobra veza preko željeničke pruge. Prijedlog denivelacije Jelkovečke je neodgovarajući jer ne predviđa proširenje križanja na Bjelovarskoj (što će ponovno negativno utjecati na zagušenje prometa), a uz to predviđa semaforizirana križanja (unatoč tome što postoje uvjeti za kružne tokove).

Nadalje, potrebna su barem dva pješačko biciklistička pothodnika – nathodnika u centru Sesveta između starog i budućeg novog centra na prostoru bivšeg Sljemena. Ove prometne veze su bile potrebne davno, a danas su goreći problem.

Ključna je izgradnja nadvožnjaka u Sesvetskom Kraljevcu jer će se na taj način rasteretiti promet u smjeru zapada usmjeravanjem automobila prema autocesti.

Koridor produžetka Branimirove jugoistočno od Varaždinske ulice potrebno je nastaviti preko Bjelovarske ulice, nadvožnjakom preko željeznice, do Slavonske avenije. Na taj način rasteretit stvorit će se obilaznica oko središta Sesveta.

Pješačko-biciklistička infrastruktura

Kada je u pitanju problem prometa u Sesvetama, često se fokusiramo isključivo na automobilski promet, u potpunosti zanemarujući druge oblike prijevoza. Tu možemo govoriti o raznim oblicima javnog prijevoza, pješačenju ili bicikliranju. Oslanjanje na automobilski promet je neodrživo i iracionalno. Dobar pokazatelj razvijenosti društva je upravo ovisnost o automobilu i stupanj razvijenosti javnog prijevoza i biciklističke infrastrukture.

Ovim dokumentom traži se dopunjavanje prometnog rješenja definiranim koridorima biciklističke mreže istok – zapad i sjever – jug kako bi realizacija biciklističke mreže bila provediva (kako bi se lako i brzo provodila parcelacija zemljišta za biciklističke staze). Planiranje prometa gotovo u potpunosti zanemaruje pješačku i biciklističku infrastrukturu.

Prostorni plan na području gradske četvrti ne predviđa jasno definiran razvoj navedene infrastrukture, što je potrebno za osiguravanje glavnih koridora i njihovu daljnju realizaciju u skorijoj budućnosti. Na taj način se jasno utvrđuju uvjeti projektiranja i programiranja biciklističkih pravaca, kako oni ne bi ovisili isključivo o načinu vođenja politike i tumačenju lokalne zajednice te paušalnim rješenjima koji ne odgovaraju Pravilniku o biciklističkoj infrastrukturi.

Pritom se zanemareni glavni pravci kretanja sjever-jug, čime su dodatno otežani prijelazi pješaka i biciklista preko ključnih prometnih pravaca (željezničke pruge). Također, nije razrađena strategija razvoja biciklističke infrastrukture i njene realizaciju, što za posljedicu ima iznimno opasne uvjete za kretanje stanovnika Sesveta i nedostatak bilo kakvih staza i ruta u Sesvetama. Potrebno je jasno definiranje optimalnih pravaca i koridora kretanja. Pješački i biciklistički pravci isključivo su vezani uz prometnice, što je iznimno štetno u kontekstu zdravlja jer često ne postoje niti barijere u obliku zelenila (npr. drvoredi), a potrebno je i proširenje postojećih pješačko-biciklističkih koridora te njihovo usklađivanje sa zakonskom regulativom.

Poseban naglasak stavljamo na realizaciju magistralnih pješačko-biciklističkih staza poput one uz željeznicu te drugih sportsko-rekreacijskih staza uz potoke i druge zelene površine te njihovo povezivanje u jedinstvenu i neprekinutu cjelinu, a ne dosadašnja segmentalna rješenja.

Biciklistička staza Zagreb – Dugo Selo

Izgradnjom navedene staze u postojećem koridoru zaštitnog zelenila sa sjeverne strane pruge nastala bi glavna biciklistička magistrala istočnog dijela Zagreba. Postojeći koridor omogućava gotovo neometano kretanje biciklista, a izgradnjom bi se osigurali dodatni servisni putovi uz prugu te smanjilo odlaganje ilegalnog otpada. Pruga bi omogućila kretanje velikog broja stanovnika, a za predviđenu magistralu je već izrađen prijedlog rješenja u suradnji Grada Zagreba i Agronomskog fakulteta.

Pješačko-biciklistička staza Zagrebačka-Dugoselska

Paralelno s magistralom uz prugu, uređenje staze na dužini Zagrebačka – Bjelovarska – Dugoselska značilo bi povećanje sigurnosti u kretanju pješaka i biciklista. Za navedenu dionicu već je raspisan natječaj za uređenje, što ne mora nužno značiti izvedbu u skladu s Pravilnikom o biciklističkoj infrastrukturi (što vidimo na primjeru brojnih staza u Sesvetama, ali i u Gradu). Stoga već sada sugeriramo odvojenje pješačkog i biciklističkog prometa zelenim koridorom, unutar kojeg bi se mogao posaditi drvored, a koji bi značajno doprinio dojmu urbaniteta prostora.

Ovom stazom omogućili bismo stanovnicima istočnog dijela četvrti brže kretanje prema Sesvetama. Biciklistička staza trebala bi biti dio šire infrastrukture i nadovezivati se spojevima na buduću biciklističku magistralu uz prugu na prihvatljivim udaljenostima.

Pješačko-biciklistička staza Medvednica-Sava

Udruga Zelene i plave Sesvete uputila je Gradu Zagrebu projektnu ideju biciklističke staze rijeka Sava – Medvednica, ukupne dužine oko dvanaest kilometara. Prijedlog se zasniva na osnovnoj ideji udruge o povezivanju Medvednice s rijekom Savom zelenim koridorom koji bi, osim visoke ekološke i krajobrazne vrijednosti, omogućavao smještaj sadržaja javne namjene. Predložena biciklistička, odnosno pješačko-biciklistička staza najvećim bi dijelom pratila smjer korita potoka Vugera i drugih prihoda.

Pješačko-biciklistička staza Sesvete-Popovec-Lužan

Prijedlog uređenja ove pješačko-biciklističke staze na Varaždinskoj ulici uz Gliboki (Duboki) jarak, ali i u cijeloj njenoj dužini. Ova dionica iznimno je opasna za kretanje, zbog čega ju većina građana izbjegava.

Ovom stazom omogućili bismo stanovnicima Popovca i Soblinca, ali i drugih sjevernih dijelova Sesveta brže kretanje prema središtu. Biciklistička staza trebala bi biti dio šire infrastrukture i omogućiti neovisnost spram motoriziranog prometa.

Marko polje – Popovec – Budenec – Cerje

Korištenjem postojećih poljskih i šumskih puteva te realizacijom novih staza moguće je izgraditi sjevernu biciklističku obilaznicu.

Potencijal puteva javnog dobra

U Sesvetama se nalaze brojni putevi koji pripadaju Gradu Zagrebu ili Republici Hrvatskoj, a koji predstavljaju ogroman potencijal u realizaciji pješačko- biciklističke infrastrukture. Također, staze je moguće vezati uz potoke, unutar vodnog dobra.

Sport i rekreacija

Sport i rekreacija u Sesvetama moraju imati svoje osnovno uporište u javno dostupnim i besplatnim sadržajima. Sesvete su tijekom posljednjih godina pod naletom trenda zakupa izgubili brojna igrališta i sportske terene, zbog čega je široj populaciji rekreacija postala teško ili gotovo nikako dostupna. Sesvećanima Pojedini dijelovi u širem središtu Sesveta u krugu od nekoliko kilometara nemaju pristup javno dostupnim igralištima, što smatramo nedopustivim. Zbog toga se zalažemo za povećanje broja igrališta, vježbališta, sportsko-rekreacijskih centara i drugih mjesta za rekreaciju (poput šetnica, biciklističkih i planinarskih staza) u širem području Sesveta.

SRC Planet

Prijedlog mogućeg uređenja bivšeg sportskog igrališta „Planet“ unutar atletske staze predviđa uređenje višenamjenskih sportskih terena (košarka, odbojka, rukomet, mali nogomet), stolova za stolni tenis, skate parka, dječjeg igrališta, boćališta te mjesta za odmor i rekreaciju. Kroz etapnu gradnju je moguće realizirati zgradu s dvoranama i svlačionicama te s pripadajućim parkiralištem (pristup na GUP-om predviđen nastavak Ulice Otona Ivekovića). Ovo je prijedlog uređenja koji mora biti besplatno dostupan svim građanima i sportašima Sesveta.

SRC Soblinec

U obuhvat UPU SRC Soblinec potrebno je uključiti i okolnu gospodarsku zonu jer trenutna planska situacija predviđa gospodarsku izgradnju usred postojećih jezera, što smatramo neprihvatljivim, jednako kao i činjenicu da se gospodarska namjena nalazi tik do rekreacijske namjene.

Gospodarstvo

Postojeće gospodarske zone u središtu Sesveta imaju ograničen potencijal za razvoj, a pri tome negativno utječu na kvalitetu života u centru te na izgled mjesta. Danas taj prostor izgleda prostorno i oblikovno anarhično, jer nisu postojali i danas ne postoje planski uvjeti koji ga reguliraju (osnovni regularni uvjeti nužni u centru grada). Osim toga, prostor je postao mjestom odlaganja građevinskog i drugog otpada, što šteti vizualnom dojmu, ali i zdravlju građana.

Sesvete imaju veliku priliku za ozbiljni gospodarski razvoj koji prelazi okvire grada Zagreba. Smještaj Sesveta uz dva velika europska prometna smjera (istok-zapad od Azije do zapadne Europe i sjever-jug od Baltika do Jadranskog i Mediteranskog mora), uz glavni željeznički koridor (koji spaja Aziju i zapadnu Europu) te uz Zračnu luku „Franjo Tuđman“ i na kraju uz rijeku Savu, pruža nevjerojatne mogućnosti za gospodarski razvoj kakav traži međunarodna trgovina i velika industrija. Opisana lokacija pogodna je za gospodarski razvoj, a smještena je u jugoistočnom dijelu Sesveta, čiji obuhvat definira željeznička pruga na sjeveru (južno od Sesvetskog Kraljevca), gradska obilaznica prema Varaždinu na zapadu, autoput na jugu te granica gradske četvrti Sesvete na istoku, tj. početak teritorija općine Dugo Selo.

Pored velikih prometnih mogućnosti, povoljne okolnosti ovog prostora predstavljaju i velike površine zemljišta u krupnim česticama i u vlasništvu RH, Grada Zagreba te Prvostolnog Kaptola. Vrlo aktivno lokalno gospodarstvo Sesveta, ali i cijela Hrvatska ima priliku na ovoj lokaciji napraviti najveću i najsuvremeniju hrvatsku gospodarsku zonu. 

Međutim, kako bi se ostvarili uvjeti za realizaciju ovog pothvata, potrebno je redefinirati granice GUP-a, koje bi u obuhvat uključile cijelo gradsko naselje Sesvete (s naglaskom na njezin jugoistočni predio gdje bi se nalazila nova gospodarska zona) te Dumovec. 

Javne površine i zaštita okoliša

Mi želimo čisti okoliš i zdravu sredinu za svoju djecu. Kako bi ovaj cilj bio ostvariv, prvo takav cilj treba biti najvažnija planska kategorija, što danas nije. GUP Sesveta pitanja okoliša tretira samo deklarativno bez strategije i akcijskog plana, a prometna pitanja u Sesvetama značajno se odražavaju na kvalitetu okoliša.

Ovakva palijativna rješenja su neprihvatljiva i potreban je dugoročan plan koji etapnim financiranjem trajno rješava budućnost okoliša, a koji obvezuje sve partnere u izgradnji prostora, posebice gradsku upravu na jasnu provedbu plana.

Gledajući izdvojeno samo kvalitetu okoliša i krajobraza, u budućnosti je neophodna izrada novog plana jer današnji plan ne posvećuje posebnu pozornost zelenoj infrastrukturi, a uređenje krajobraza je prepoznato samo deklarativno i paušalno te se najčešće odnosi na pojedina točkasta rješenja u prostoru. Na izradu plana zelene infrastrukture nas obvezuju u okviru Strategije o zelenoj infrastrukturi. Uputno je za područje gradske četvrti Sesvete ili područja definiranog GUP-om Sesvete izraditi plan niže razine, kako bi se jasnije definirala tipologija gradskog krajobraza i načina upravljanja njime. Poseban naglasak je potrebno staviti na integraciju i povezivanje urbanih, ruralnih i prirodnih prostora te jasno definiranje granica širenja izgradnje kako bi se spriječila daljnja devastacija. Prethodno tomu potrebno je izraditi Studiju i strategiju razvoja zelene infrastrukture. 

Tipologija krajobraza je u potpunosti zanemarena, a njegova kvaliteta narušena. Dokumentom GUP-a niti Prostornog plana ne nastoje se predvidjeti zaštita i unapređenje kvaliteta postojećeg krajobraza, što je jasno vidljivo u prostoru. Također, GUP-om nisu propisani uvjeti realizacije pojedinih zelenih površina; gotovo je u potpunosti zanemarena pješačko-biciklistička infrastruktura i ne predviđa se usklađivanje s propisima europskih direktiva, a sve navedeno odražava se na kvalitete urbanog, ruralnog i prirodnog prostora u Sesvetama. 

Zbog toga je bitno određivanje i realizacija strateški bitnih otvorenih, javnih i zelenih površina te stvaranje jedinstvene i uvezane zelene infrastrukture. Pritom se glavni naglasak treba staviti na zaštitu postojećih šuma i zelenih koridora vezanih uz potoke (najznačajniji potok Vuger i njegovi pritoci), koji služe kao prirodna poveznica rijeke Save i Medvednice, a ulaze duboko u jezgru urbanog i izgrađenog dijela naselja Sesvete.

Danas su potoci pod velikim pritiskom izgradnje i kvaliteta im je brojnim intervencijama značajno narušena, a postojanje ugroženo. Pritom se traži definiranje uvjeta za razvoja perivoja na prostoru šume Divjače, kao glavnog gradskog zelenog prostora Sesveta, definiranje Centralnog parka u središtu Sesveta te većeg broja manjih parkova, zelenih koridora i trgova kao suburbanih središta na širem području Sesveta. Nadalje, traži se da se jednim člankom GUP-a definiraju sve ceste i ulice u Sesvetama u kojima u skorijoj budućnosti mora izvršiti sadnja drvoreda te realizirati šetnice. Potrebno je pokrenuti plansku akciju ozelenjavanja ulica i javnih prostora Sesveta, zbog ugodnosti boravka u prostoru, ali prvenstveno zbog utjecaja globalnih klimatskih promjena te potrebe smanjena efekta toplinskih otoka. 

Nadalje, traži se realizacija parkova, trgova i drugih javnih područja te da se jednim člankom GUP-a definiraju sve ceste i ulice u Sesvetama u kojima u skorijoj budućnosti mora izvršiti sadnja drvoreda i realizirati šetnice. Potrebno je pokrenuti plansku akciju ozelenjavanja ulica i javnih prostora Sesveta, zbog ugodnosti boravka u prostoru, ali prvenstveno zbog utjecaja globalnih klimatskih promjena te potrebe smanjena efekta toplinskih otoka. 

Izrada studije, strategije i plana zelene infrastrukture

Zelena infrastruktura može pružiti višestruke funkcije i pogodnosti u prostoru. Te funkcije mogu biti okolišne (npr. očuvanje biološke raznolikosti ili prilagodba klimatskim promjenama), društvene (npr. osiguranje kvalitetne odvodnje ili zelenih površina) i gospodarske (npr. stvaranje radnih mjesta i rast cijena nekretnina). Razlika u odnosu na rješenja sive infrastrukture, koja obično imaju samo jednu funkciju kao što je odvodnja ili prijevoz, čini zelenu infrastrukturu privlačnom jer ima potencijal za istodobno rješavanje nekoliko problema. Tradicionalna siva infrastruktura i dalje je potrebna, ali često se može poboljšati rješenjima temeljenih na prirodi. Na primjer, zelena infrastruktura može se koristiti da bi se smanjila količina oborinskih voda koja ulazi u kanalizacijske sustave, a zatim u jezera, rijeke i potoke, pomoću prirodnog zadržavanja i svojstava upijanja vegetacije i tla.

Zelena područja doprinose kulturološkom i povijesnom krajobrazu, pri čemu mjestima daju identitet, kao i krajobraz urbanih i periurbanih područja na kojima ljudi žive i rade. Istraživanja pokazuju da su rješenja zelene infrastrukture jeftinija od rješenja sive infrastrukture, kao i da pružaju širok raspon dodatnih pogodnosti za lokalna gospodarstva, društveni sastav i širi okoliš.

Napredni gradovi u svijetu već su davno donijeli svoje planove temeljene na najnaprednijim saznanjima ekologije i kontinuirano se mijenjaju. Takvi gradovi već dugo imaju čiste vode te najvećim dijelom čistu zemlju i zrak. Svako zagađenje drastično se kažnjava, a svi građani su čuvari okoliša. Diljem Sesveta danas možemo primijetiti drastično drukčiji trend s obzirom da su se brojne lokacije pretvorile u ilegalna odlagališta građevinskog, opasnog i drugog otpada

Perivoj Svih Svetih

Tražimo realizaciju parka na prostoru šume Divjače, odnosno današnjeg rasadnika Brestje u vlasništvu Prvostolnog kaptola zagrebačkog.

Drvoredi  i šetnice – da se jednim člankom GUP-a definiraju sve ceste i ulice u Sesvetama u kojima se može i u skorijoj budućnosti mora izvršiti sadnja drvoreda. Mi želimo pokrenuti plansku akciju ozelenjavanja ulica i javnih prostora Sesveta.

Park Sesvetska Sopnica

Sprječavanje uništavanja park šume Sesvetska Sopnica ilegalnom sječom. Otkup parcela u privatnom vlasništvu te privođenje parkovnoj svrsi i rekreacijskoj svrsi. Povezivanje šumske površine s Vuger potokom te povezivanje koridorom do škole i potoka Trnave.

Park Novi Jelkovec

Sjeverno od Novog Jelkovca smještena je park šuma, a čiji je dio u vlasništvu Republike Hrvatske i Grada Zagreba. Upravo je ovaj segment šume naslonjen na susjednu Ulicu 144. brigade i jedinstvene je veličine oko 11.500 m². Predlaže se adaptacija ovog prostora te povezivanje s budućom cestom izgradnjom dijela profila ceste namijenjenog pješačkom i biciklističkom prometu te zelenom koridoru (drvored lipa).

Centralni sesvetski park

Kao nastavak prethodno navedenog parka, predlaže se realizacija velikog centralnog sesvetskog parka na području od Novog Jelkovca do središta Sesveta kao osnovnu os za razvoj sesvetske zelene infrastrukture, koja svoj nastavak otuda može doživjeti povezivanjem sa „zelenim prstima“ Medvednice i Save koji duboko zadiru u središte Sesveta.

Župni park

Sesvetsko središte tradicionalno je vezano je uz crkvu Svih Svetih te je uz nju poželjno u budućnosti razvijati otvorene i zelene površine.

Nadalje, predlažu se sljedeće točke razvoja sesvetskih zelenih površina:

• Povezivanje Medvednice i Save
• Šetnice, aleje i zeleni koridori
• Drvoredi uz staze i nogostupe
• Lipa i Grohot – revitalizacija planinarskih društava i staza
• Javni gradski vrtovi
• Adrenalinski sportovi
• Razvoj sustava javnih česmi
• Uređenje poljskih i šumskih puteva
• Uređenje sesvetskih jezera (Bajeri, Sopnica)

Kultura

Sesvete su danas „izolirane“ od kulturnih sadržaja. Naši sugrađani sve kulturne potrebe zadovoljavaju u središtu grada, a u Sesvetama nedostaje gotovo sve što kultura može ponuditi. To je jednostavno neprihvatljivo, a stanje se ne može niti popraviti iz razloga nedostatka novih javnih prostora u urbanističkim planovima.

Napominjemo činjenicu da je gospodarska snaga Sesveta najveća u Gradu Zagrebu, kao i prihodi koje iz toga grad ubire, dok je istovremeno infrastruktura s područja kulture najslabija u gradu. Zato inzistiramo na potpunoj promjeni planskih dokumenata i akcijskih planova koji mogu tek osigurati preduvjete za željeni smjer razvoja kulture u Sesvetama.

Tražimo da se omogući realizacija novog središta na prostorima bivše mesne industrije Sljeme u kojima bi se mogle ostvariti kulturne potrebe građana Sesveta, kako u postojećim zgradama tako i izgradnja novih. Posebno napominjemo potrebe Sesvećana za kazalištem i umjetničkim centrom, jer takvih ustanova nema niti jedne u prostoru u kojem živi gotovo 100.000 stanovnika.

• Silosi – arhiv, muzej i galerije
• Povijesno nasljeđe i nalazišta
• Karta planinarskih i biciklističkih ruta
• Karta vinskih staza
• Promocija (povijesnog) identiteta Sesveta
• Informativne karte u naseljima četvrti
• Glazbena škola s glazbenom dvoranom
• Kulturni centar Novi Jelkovec
• Skulpture i paviljoni u javnom prostoru
• Izgradnja vidikovaca

Poljoprivreda

Na prostoru obuhvata Sesveta nalazi se mnogo površina namijenjenih poljoprivredi, a velik broj stanovnika Sesveta živi od poljoprivrede. Današnja, suvremena poljoprivreda se tehnološki i graditeljski jako razlikuje od poljoprivrede koju omogućava sadašnji GUP. Ekološki potpuno kontrolirana poljoprivredna proizvodnja voća, a posebno povrća, danas se odvija u energetski i sanitarno kontroliranim uvjetima staklenika, a staklenike nije dozvoljeno raditi tamo gdje su potrebni. Vanjska proizvodnja žitarica, voća i povrća ne može se odvijati bez navodnjavanja, skladištenja i umrežavanja s drugim djelatnostima (trgovinom, turizmom, obrazovanjem, itd.), a tražena infrastruktura niti je dozvoljena GUP-om niti ju je moguće realizirati u današnjoj katastarskoj strukturi (nužno potrebna komasacija). Nedostaje poljoprivredna infrastruktura, a posebno mreža puteva u kojima se ona treba nalaziti. 

Također, potrebno je planski prepoznati poljoprivrednu proizvodnju različitih mjerila (urbana poljoprivreda, intenzivna poljoprivreda, itd.) te njihov međuodnos. 

GUP-om je s posebnim uvjetima u jednom članku potrebno omogućiti izgradnju staklenika i plastenika svih veličina za urbanu agrikulturu na cijelom prostoru Sesveta unutar svih namjena pa tako i u stambenoj namjeni na okućnicama i uz ili na zgradama, a bez građevinske dozvole prema Pravilniku za jednostavne građevine. U Sesvetama ima velik broj OPG-a i poljoprivrednih proizvođača koji ne mogu razviti svoje ideje zbog planskih ograničenja. Potrebno je istaknuti da je danas u gotovo cijelom svijetu dozvoljena posebnim uvjetima vlastita proizvodnja hrane u blizini svoga doma, dok u Sesvetama ova tendencija danas nije ostvariva u pravoj veličini. 

Obiteljska poljoprivredna proizvodnja

U sjevernim dijelovima Sesveta postoje brojna mala obiteljska gospodarstva koja žive od hibridnih djelatnosti kao što je proizvodnja hrane i uzgoj životinja te pružaju usluge u turizmu, sportu i rekreaciji. Usitnjenost parcela, zakonska ograničenja i neumreženost onemogućavaju ekonomičnost i profitabilnost ovog gospodarskog sektora. Zato je svima potreban suvremeni planski model u kojem vlasnici parcela i poljoprivredni proizvođači mogu realizirati svoje ideje uz istovremenu ekonomsku korist i korist javnog prostora. 

Urbana poljoprivreda

Gradski vrtovi pojavljuju se kao prilika za okupljanje i zbližavanje korisnika. Mogućnost proširenja urbanih vrtova na novi koncept terapijskog vrta za osobe s posebnim potrebama, ali i koncept gradskih vrtova kao profitabilne proizvodnje. Zbog to je potrebna mogućnost razvoja urbane poljoprivrede i komercijalizacije poljoprivredne proizvodnje u širem središtu Sesveta, na način da postane sastavni dio prostornih planova. Danas se gradski vrtovi tretiraju kao privremeno rješenje, a potrebno je planirati prostore na kojima će trajno biti prisutna urbana poljoprivredna proizvodnja. Ta urbana proizvodnja može uključivati društvene vrtove te suvremen oblike uzgoja poput akvaponskog, hidoponskog ili aeroponskog uzgoja.

INTERDISCIPLINARNE PLATFORME

Istočni centar grada

Ova usmjerena platforma treba promijeniti percepciju građana Zagreba i Sesveta da su Sesvete daleki rub grada kroz koji se mora proći na putu prema istoku Hrvatske. Iako je to činjenica unutar administrativne podjele grada, što sadašnji urbani razvoj nažalost i naglašava, potencijal Sesveta sugerira i mogući alternativni scenarij. Ono su mjesto sa značajnim prirodnim, prometnim i ljudskim potencijalom koje mogu bit važno središte okolne regije (analogija sa petim gradom). Iskorištavanjem podsljemenske zone, industrijskog naslijeđa, poljoprivrednih površina i rijeke Save Sesvete bi mogle ponudit sadržaje koji su od interesa za građane Zagreba. Sesvete bi trebale preuzet i dio gradskih kulturnih sadržaja te razviti veću ugostiteljsku ponudu. Blizina obilaznice, IKEA komercijalne zone i novog aerodroma predstavljaju važan čimbenik u razvoju ove platforme.

Nova urbana regeneracija

Prenamjenom napuštenih industrijskih pogona u Sesvetama (Sljeme i Badel) može se pokrenuti urbana regeneracija naselja Sesvete, osigurati prostore za sadržaje koji nedostaju i stvoriti suvremeni identitet mjesta. Bivše industrijske pogone potrebno je prenamijeniti u zone mješovite namjene (stanovanje, komercijalna djelatnost, ugostiteljstvo, rad, rekreacija. U razvoju ove platforme treba okupiti brojne stručnjake iz različitih područja, poput arhitekata, urbanista, krajobraznih arhitekata, prostornih planera, prometnih stručnjaka, predstavnike lokalnih i gradskih institucija te poduzetnike.

Smart city

U planirani urbani razvoj treba uključiti suvremene tehnologije i rješenja koja se nazivaju skupnim imenom „Smart City“. Optimizacija sustava, pametni promet, zajedničko korištenje (share culture), Internet servisi, itd. predstavljaju očekivani razvoj, sutrašnji urbani standard ali i poduzetničku priliku. Stoga oko ove platforme treba okupiti stručnjake različitog profila i poduzetnike.

Poslovni park

Razvoj nove gospodarske zone u području pokraj Dumovca, istočno od obilaznice, južno od pruge i sjeverno od autoceste. Razvoj ove zone se mora temeljiti na dogovoru različitih administrativnih jedinica koje su dio Zagrebačke aglomeracije. Sadašnju gospodarsku zonu u središtu Sesveta potrebno je u prihvatljivom vremenskom razdoblju preseliti na ovu lokaciju. Lokacija je izvrsno prometno povezana i nudi značajan prostorni kapacitet. Platforma bi morala definirati pretpostavke za razvoj poslovne i gospodarske zone. Zona bi morala bit urbanizirana tako da efikasno koristi prostor, da se sustavno razvija, omogućuje jasne interne komunikacije, te da gradnje i procesi budu energetski efikasni i opremljeni suvremenim „smart“ tehnologijama. Čitava bi zona morala imat zajedničku razinu upravljanja.

Ekološka četvrt

Sesvete moraju temeljiti svoju plan razvoja na najvišoj razini zaštite okoliša i održivog razvoja. Sesvete mogu biti laboratorij za napredna tehnološka rješenja u domeni ekološkog djelovanja za čitav Zagreb. Ovaj pristup treba generirati obrazovni, kulturni i razvojni interes šire zajednice i biti uzor u Hrvatskoj. U budućnosti će pretpostavka za prirodnu kvalitetu ambijenata bit naša sposobnost da tehnološki riješimo ljudski utjecaj na prirodu.

Turistička destinacija

Platforma za razvoj Sesveta kao turističke destinacije već ima svoje kvalitetne podloge. Prva je studija „Unapređenje agrikulturnih krajobraza sesvetskog Prigorja u svrhu održivog razvoja“ koju je 2013. naručio Grad Zagreb, a druga je „Studija zaštite i prezentacijskog potencijala arheološkog nalazišta Kuzelin i bliskih arheoloških nalazišta“ koju je 2015. naručio Muzej prigorja iz Sesveta. Obje studije dokumentiraju krajobraz i arheološko nasljeđe gradske četvrt Sesveta kao izuzetno vrijedno i od turističkog interesa. Prostor bi trebalo upotpunit turama, biciklističkim stazama (cikloturizam), smještajnim i ugostiteljskim kapacitetima. Drugačijim razvojem ravničarskog dijela Sesveta i on može, kroz vrijeme, doprinijeti turističkoj ponudi. Činjenica da su u blizini aerodrom, europski cestovni koridori, najveći komercijalni sadržaj u regiji (IKEA) i prirodne atrakcije nudi mogućnost razvoja različite turističke ponude.

Razvojni model poljoprivrede

Za urbani razvoja Sesveta južno od pruge uz novu gradnju jednaku važnost ima redefiniranje velikih zapuštenih poljoprivrednih površina koji okružuju urbano središte Sesveta, a čine značaj dio gradske četvrti. Slika nove urbanizacije trebala bi sadržavati i pogled na zelene površine koje se intenzivno i ekološki obrađuju te stvaraju značajan prihod vlasnicima i zajednici (produktivna zelena infrastruktura). Razmišljanja o proizvodima namijenjenim zagrebačkim tržnicama (poljoprivredni ili hortikulturni uzgoj) predstavljaju poželjnu misao. Ovakav razvoj mora uključivati obrazovne i turističke ture,