Hrvatska se, kao i cijeli svijet, suočava s brojnim izazovima vezanim uz klimatske promjene. Pritom se Grad Zagreb, kao najveća urbana cjelina Republike Hrvatske, posebno ističe u svojoj borbi s problemom pojave toplinskih otoka. Upravo iz tog razloga je Grad Zagreb u razdoblju od 8. do 10. prosinca 2021. godine bio domaćinom projekta Regreen Croatia, vezanog uz ublažavanje klimatskih promjena u gradovima. U sklopu projekta održan je niz predavanja i radionica na temu toplinskih otoka te pronalaženja rješenja za smanjenje njihovog negativnog utjecaja.

Nositelj ovog projekta je Trinity College, Sveučilišta u Dublinu, dok je glavni koordinator projekta u Zagrebu Agronomski fakultet, odnosno Zavod za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost. Udruga Zelene i plave Sesvete je na projektu sudjelovala kao partner u provedbi. Projekt, punog naziva ReGreen Croatia – Shaping nature based climate innovation solutions in Zagreb, financiraju EIT Climate-KIC (Knowledge and inovation Community) te Europska unija. Također, podržava ga Europski institut za inovacije i tehnologiju, čiji je osnovni zadatak identifikacija i podrška inovacijama koje pomažu društvu da umanji negativne posljedice klimatskih promjena te prilagodbu istima.

Glavni cilj ReGreen projekta je razviti i oblikovati „živi laboratorij kao model usluge“ (Living Lab as a Service model tool kit) koji upravlja otvorenim inovacijskim ekosustavom u kojem podučava različite sudionike kako da surađuju u fizičkom ili virtualnom prostoru, kako bi zajednički oblikovali, prototipizirali, testirali, potvrdili, a potom implementirali inovativna rješenja temeljena na prirodi (Nature based solutions) s ciljem smanjenja negativnih utjecaja klimatskih promjena u Zagrebu i okolici.

Uvodna predavanja

Uvodna predavanja održana su na Agronomskom fakultetu 8. prosinca, gdje su se kao gostujući predavači pridružili Darko Šiško, pročelnik Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada, koji je pozdravio sve prisutne u ime gradonačelnika Tomislava Tomaševića, te Irena Matković, zamjenica pročelnika Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada, koja je govorila o nasljeđu Grada Zagreba iz perspektive razvoja zelene infrastrukture. Uslijedilo je predavanje docentice Ivane Herceg Bulić s Odjela za geofiziku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, koja je govorila o toplinskim otocima u Zagrebu – njihovim uzrocima i obilježjima. Potom je uslijedila Victoria Zinchuk, direktorica Europske banke za obnovu i razvoj, koja je govorila o smjeru i viziji razvoja europskog kontinenta te mogućnostima korištenja sredstava. Završnu riječ održao je profesor Immanuel Darkwa s Trinity Collegea te najavio nadolazeće radionice.  

Radionice

Radionice su održane 9. i 10. prosinca u prostorijama udruge. Pritom je u provedbi radionica sudjelovalo tridesetak dionika različitih struka vezanih uz zaštitu okoliša.

1. Dan

Za početak su održana predavanja docenata Marcusa Colliera i Immanuela Darkwe s Trinity Collega te Marija Spajića, koji je govorio o iskustvima sudjelovanja u provedbi europskih projekata te uključivanja građana u procesu suodlučivanja u kreiranju javnog prostora. Potom je uslijedio terenski posjet dvjema lokacijama u Sesvetama, vezanim uz zadatke radionice:

1. Vuger potok – Gradsko parkiralište – Kolodvor
2. Park Roberta Zadre – Trg Dragutina Domjanića – Crkva Svih Svetih – Kašinska cesta

Ove lokacije su odabrane zbog njihovog osnovnog obilježja, a to je da su značajno opterećene prometom, bukom i drugim zagađenjima vezanim uz promet, te iznimno velikim površinama s asfaltnom podlogom bez raslinja. Ova obilježja značajno doprinose razvoju toplinskih otoka, a samim time su temperaturni ekstremi ljeti značajno izraženiji. Vodonepropusne podloge i izostanak visoke vegetacije su glavni faktor izraženijeg zagrijavanja ovog područja, zbog čega su izabrane kao idealan poligon za utvrđivanje granica „Živog laboratorija“.

Prva lokacija bavila se pitanjem odnosa prema potoku, uključivanjem vodene površine u život građana stvaranjem novih sadržaja, stvaranja većih boravišnih kvaliteta prostora ne isključujući mogućnosti razvoja intermodalnog čvorišta, humanizacije prostora za štićenike doma za umirovljenike te stvaranje druge funkcije za nekadašnji robni terminal uz kolodvor. Temeljni zaključak je opća deprivacija zelenih površina i visoke vegetacije te niska boravišna vrijednost prostora. Druga lokacija označava središnji prostor Sesveta, koji je jednako kao i prethodni opterećen prometovanjem vozila, pri čemu samo središte presijecaju glavne sesvetske prometnice. Zbog toga prostor ne održava nikakvu boravišnu kvalitetu, a sve dok ne dođe do izmještanja prometnica ili smanjenja intenziteta prometa je neće biti moguće niti ostvariti. S druge strane, dvije lokacije pokazuju velik potencijal ta razvoj boravišnog prostora, a to su parkiralište uz kuriju, koje ima sve kvalitete trga, te slijepi odvojak Kašinske ceste, koja može postati sesvetskom šetnicom. Sve ove površine mogu obilovati visokom vegetacijom, a u oblikovanju prostora mogu biti primijenjena rješenja temeljena na prirodi. Velik potencijal predstavlja i okoliš crkve koji, iako u privatnom vlasništvu, zbog karakterističnog odnosa pokazuje odlike javnog prostora.

2. Dan

Drugi dan radionica su sudionici,  prema radnim zadacima podijeljeni u dvije skupine, utvrđivali ključne dionike prostora (poput institucija, nevladinih organizacija, tvrtki itd.) u stvaranju relevantnih rješenja svih dionika u kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim vremenskim okvirima. Nadalje, utvrđivale su se usluge koje određeni prostori pružaju, a koji doprinose razvoju mjesta, te odnosa građana prema tom mjestu. Temeljem tih zaključaka, sudionici su se bavili definiranjem vizije razvoja prostora, odnosno osmišljavanjem idejnih rješenja za određene vremenske okvire, a koji su uključivali sljedeće izazove:

• Tehnološki izazovi
• Izazovi vezani uz energiju
• Izazovi okoliša
• Društveni izazovi
• Izazovi vezani uz infrastrukturu

Pritom se izazovi ne fokusiraju isključivo na probleme prirodnog okoliša, već se nastojalo objediniti dinamiku cjelokupnog čovjekovog razvoja. Izostanak komponente čovjekove potrebe za razvojem vodi prema konfliktnim odnosima, stoga je u pronalasku rješenja temeljenih na prirodi potrebno uključiti sudjelovanje građana u oblikovanju prostora, kao jedan od temeljnih orijentira. Prostor se oblikuje prema potrebama građana i za građane.

Analizom prostora uočene su prostorne degradacije i fragmentacije; potreba za razvojem pješačko-biciklističke infrastrukture te općenito prostora za okupljanje; izostanak središta i prostornog identiteta; dominacija stacionarnog prometa te prometa u pokretu (primarno automobilskog) te zagađenje (zagađenje zraka, zagađenje bukom, svjetlosno zagađenje…).

Nakon analize ponuđena su konceptualna rješenja razvoja prostora, a koja su temeljni naglasak stavljala na povezivanje u jedinstveni sustav (zelenu infrastrukturu). Pritom su dani prijedlozi za vertikalno-linearno povezivanje sadržaja (sjever-jug, istok-zapad); povezivanje s vodotocima i prirodnim područjima izvan naselja; stvaranje opločenih boravišnih prostora s velikim udjelom visoke vegetacije (minimalno 40% pokrivenosti površine krošnjama) i povezivanje u kontinuirane i lako dostupne pješačke zone; dislociranje glavne prometnice, odnosno smanjenje intenziteta prometovanja kroz središte; korištenje drugih rješenja temeljenih na prirodi (vertikalni i krovni vrtovi, kišni vrtovi itd.) u ostvarenju smanjenja toplinskih otoka. Kao glavni element održivog razvoja definiran je odnos čovjeka prema prostoru i uključivanje građana u procese oblikovanja.

Cilj poziva bio je u kratkom vremenskom okviru prepoznati referentne dionike i izdvojiti moguće pravce razvoja prostora. Na temelju tih spoznaja moguće je postaviti temeljne postulate budućih projekata koji će definirati radne zadatke za uređenje prostora, osnovne principe uređivanja te propitati načine mogućeg uključivanja građana u procese zajedničkog oblikovanja (npr. pilot projekt uređenja trga kroz varijantna privremena rješenja).

Ovim pristupom rješavamo brojna pitanja vezana uz problematiku upravljanja javnim prostora i uključivanja građana u procese odlučivanja, a koji su ključni kod oblikovanja prostora upravo za njih same – prostor mora biti funkcionalan. Pritom govorimo o svim dionicima – predstavnicima vlasti, građanima, nevladinim organizacijama i religioznim skupinama, znanstvenim zajednicama i privatnom sektoru, koji sudjeluju u procesu identifikacije izazova i prioritizacije potrebnih mjera za ublažavanje klimatskih promjena. Temeljem znanstvenih spoznaja razaznajemo da je čovjek jedan od glavnih uzročnika globalnih klimatskih promjena, što se posebno odražava na mikroklimatskoj razini. „Misli globalno, djeluj lokalno“ je upravo uzrečica koju možemo primijeniti u ovom kontekstu s obzirom na to da manjim prostornim izmjenama i uvođenjem visoke vegetacije možemo značajno doprinijeti smanjiti negativne utjecaje meteoroloških ekstrema. Pravilnim određenjem vizije ozelenjavanja te provedbom planova zelene infrastrukture možemo znatno podići kvalitetu života u gradovima. Stoga se okrećemo novom postulatu – Regreen Vision of Zagreb!